Izborni proces u Srbiji spasili su za sada međunarodna zajednica, uključujući kako organizacije poput OEBS, PSSE, tako i kancelarku Merkel, premijera Medvedeva, i druge zvaničnike koji su čestitali pobedniku – ali i četiri opozicione grupacije.
To što su lideri različitog ideološkog profila, i proruski dakle, u gluvo doba izborne noći otišli u RIK, učinilo je proces brojanja glasova verodostojnijim. Mada je izborni pobednik i lider SNS Vučić taj dolazak okarakterisao kao pritisak na RIK, ostavljajući sumnju da su liste prešle cenzus zahvaljujući upravo tom pritisku, ovo je očigledan politički primer poslovice na delu „što se ne plati na mostu, platiće se na ćupriji“.
Jer, kampanja se odvijala, hteo to vrh SNS da prizna ili ne, pod neravnopravnim medijskim uslovima. Izostala je debata i sučeljavanje kandidata – naročito na najjačim elektronskim medijima. Kampanja je izgledala kao vremeplov s početka 90-ih – zgurana opozicija svetlosnim godinama udaljena od zvaničnika dominantne vladajuće partije, koji svoju javnu funkciju bespoštedno koriste za političku promociju. U takvom demokratskom deficitu, čak i u uslovima spoljnopolitičke podrške partiji na vlasti, bumerang efekat je neizbežan. Da je Vučić malo olabavio u kampanji, da je na primer izašao na TV duel makar i grupi opozicionara u studiju Javnog servisa, da se pažnja javnosti usmerila u pravcu gafova tokom takvog ili takvih sučeljavanja, sigurno je da bi osporavanja izbornog procesa bilo mnogo manje. I sigurno je da bi opozicionari bili manje uverljivi u svojim sumnjama u regularnost. Sad, da li to lideru SNS nije dopustio karakter ili politička procena, nebitno je pitanje. U svakom slučaju, on se u izbornoj noći suočio sa najmanje željenom izbornom situacijom – da protivnici, makar bili mali i na ivici cenzusa, ne priznaju rezultat. To što su opozicionari mali ili nedovoljno veliki da ih recimo, premijer udostoji TV duela, u RIK se nije brojalo. Jer, RIK mora da radi po osnovnom pravilu demokratije, a to je da su formalno svi učesnici jednaki i imaju šansu da zadobiju poverenje građana.
Dakle, izborna kriza je izbegnuta, ali to ne znači da se neće biti potresa sve do saopštavanja konačnih rezultata, pošto o prelasku cenzusa odlučuje mali broj glasova. Ukoliko recimo Tadić i Jovanović ili Dveri-DSS ipak padnu ispod 5 odsto, pošto se čekaju glasovi iz dijaspore, verovatno će se tražiti dodatno prebrojavanje i insistirati na svakoj i najmanjoj nepravilnosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.