Beograd je poslednjih meseci preplavljen emigrantima iz arapskih zemalja. Državljani Sirije, Maroka, Avganistana, Jemena, kojima je glavni grad Srbije samo usputna stanica ka zemljama Zapadne Evrope, najčešće borave u parkovima oko Železničke stanice u Nemanjinoj ulici i okolnim kafićima.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }Neki od njih dolaze i odlaze organizovano, preko pojedinaca iz Srbije koji su im ponudili mogućnost tranzita do Nemačke, a neki su isplanirali samostalno putovanje ka boljem i mirnijem životu.

Mladić iz Sirije koji je pristao da govori za naš list sa muškim delom svoje rodbine krenuo je ka Nemačkoj i u Beogradu je šest dana. Sada čeka da njegova porodica pošalje novac kako bi mogao da nastavi put.

– Prepešačili smo makedonsku granicu. U prvom srpskom selu nas je uhapsila policija, smestila u veoma malu sobu i ostavila oko četiri sata. Bili su surovi, neke su i tukli bez opravdanog razloga. Dali su nam dozvole za trodnevni boravak u zemlji i pustili nas. Vozom smo došli do Beograda – kaže naš sagovornik.

Gde će i kako spavati zavisi od količine novca koji imaju. Nekada spavaju u hostelima, nekada u parku. Kako kaže, mnogima je preskupo noćenje u Beogradu, naročito zbog uslova i tretmana prema njima koji dobijaju za taj novac.

– Tri dana smo boravili u hostelu u Beogradu, a ostale dane smo spavali po parkovima. U hostelu smo upoznali Beograđane koji su bili veoma dobri prema nama, dok je vlasnik bio neprijatan i surov. Trećeg dana nam je rekao da moramo da napustimo hostel u pet ujutru. Zamolili smo ga da nam dozvoli da ostanemo do osam kako bi još malo odspavali, ali nije nam dozvolio. Nismo se probudili do pola sedam, on je ušao u sobu, gurao nas sa kreveta i vikao, tako da smo uzeli svoje stvari i napustili hostel u sedam ujutru – napominje mladić iz Sirije.

Prema njegovim rečima, jedina olakšica ovde jeste to što je hrana jeftinija nego u drugim zemljama u kojima su do sada boravili.

– Hrana je jeftinija nego u Grčkoj na primer, ali zato smo tamo mogli mnogo slobodnije da funkcionišemo. Parkovi u kojima boravimo su puni policije koja nas isteruje pa smo primorani da pešačimo oko tri sata dok se ne vratimo na isto mesto nadajući se da su otišli, jer nemamo gde drugde da odemo – priča jedan od emigranata u Beogradu.

Kada isteknu prva tri dana njihovog legalnog boravka u Srbiji, primorani su da nalaze smeštaj na isto tako ilegalan način.

– Nemamo papire, i jedina nam je mogućnost da platimo 15 evra po noći, i to čak nije cela noć, već samo 12 sati, što je za nas preskupo. Pokušavamo u celoj ovoj situaciji nešto i da uštedimo kako bi mogli da započnemo život u Nemačkoj – kaže naš sagovornik i dodaje da je znao kakav ga život čeka na ovakvom putu. Bio je spreman na beskućništvo i hapšenja jer ga je situacija u Siriji dovela do momenta gde je beg bio jedino rešenje.

– Svi Sirijci žele da odu u Evropu jer je veliki deo zemlje sada uništen. Moja porodica je sva sreća iz samog Damaska, gde starije stanovništvo, žene i deca nisu u velikoj opasnosti pa ne moram previše da brinem za njihovu bezbednost. Međutim, ja sam kao odrastao muškarac obavezan da se priključim terorističkoj organizaciji i učestvujem u ratu. Jedina šansa bi mi bila da Islamskoj državi isplatim oko 8.000 dolara, nakon čega bi bio oslobođen te obaveze. Većina nas naravno nema taj novac, s obzirom na to da većina nas ne može ni posao da nađe – ističe sagovornik.

Nemačka omogućava azilantima iz Sirije mesečni boravak u kampovima i hranu, zbog čega su mnogi građani okolnih arapskih zemalja ilegalno izvadili sirijske pasoše.

– Ne mislim da je Nemačka zemlja snova, ali oni pružaju neku vrstu pomoći. Ne očekujem previše za početak, ali s obzirom da sam u Damasku završio studije engleske književnosti, nadam se da ću u nekoj doglednoj budućnosti upisati i master, naći posao – priča ovaj mladić i dodaje da bi za nekih osam dana trebalo da sa svojom rodbinom stigne u Nemačku, gde se nada da će za prvih par dana naći neki jeftin smeštaj, do 10 evra, ako ne, opet ga očekuje spavanje po parkovima dok se ne snađe.



Organizovan put za 2.000 evra

Postoji i mogućnost organizovanog prevoza od Srbije do Nemačke, koji, kako navode emigranti, košta oko 2.000 evra po osobi

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari