Jednocifrene kamatne stope na dinarske kredite godinama su bile samo san dužnika u Srbiji, ali otkako je Narodna banka Srbije pre nedelju snizila referentnu kamatnu stopu na samo pet odsto, i to se dogodilo: pojedine banke počele su da odobravaju kredite sa efektivnom kamatom manjom od 10 odsto.


U većini slučajeva, ipak, jednocifrena kamata je samo privid, jer kada se uračunaju svi sporedni troškovi uzimanja zajma, efektivna kamatna stopa (jedina koja klijenta treba da zanima) bude znatno veća. Uz to, najniže reklamirane kamate uglavnom važe samo za rok otplate od godinu dana. Uprkos svemu tome, kamate su danas nesporno niže nego pre godinu dana, a na tržištu ima i banaka koje stvarno nude „pravu“ kamatu manju od 10 odsto.

Građani su očito već primetili da su kamate pale, pa banke prijavljuju znatno povećanje broja odobrenih dinarskih kredita ove godine.

Tako je u Sosijete ženeral banci u prvoj polovini ove godine plasman potrošačkih i gotovinskih kredita uvećan za 9,3 odsto u odnosu na isti period 2014. godine.

– Imajući u vidu da od snižavanja referentne kamate do njenog uticaja na ponašanje i navike potrošača obično prođe više meseci, očekujem da će se ovi pozitivni trendovi na tržištu tek osetiti u narednom periodu – kaže za Danas Dejan Vučinić, izvršni direktor za poslove sa stanovništvom Sosijete ženerala.

Vučinić ne očekuje dalje značajnije pomeranje referentne kamate, ali veruje da će se kamate na dinarske kredite još menjati „u skladu sa dosadašnjim promenama njene vrednosti“, to jest da će padati. U Sosijeteu navode da su nominalne kamate na keš kredite prošle godine bile 20,5 odsto, a da su sada pale na 9,95 odsto.

Slične ocene iznose i u Unikredit banci, koja je tržištu upravo ponudila kredit sa efektivnom kamatnom stopom samo 9,87 godišnje, to jest sa nominalnom kamatom od 7,77 odsto. Razlika između nominalne i efektivne kamate je u tome što su u efektivnoj sadržani svi troškovi povezani sa uzimanjem kredita koje klijent plaća, a koji se ne vide u nominalnoj stopi (recimo administrativni trošak obrade kredita, trošak održavanja kredita, itd).

U Unikreditu tvrde da je u pitanju kredit sa trenutno najnižom kamatom u Srbiji, da je interesovanje građana veliko, ali da je još rano da se napravi analiza. Ovi uslovi važe za zajam do milion dinara vrednosti sa rokom otplate od 13 do 84 meseca. Kako za Danas kažu u ovoj banci, u poslednjih godinu dana, kamata na dinarske kredite je pala za trećinu.

– Uslovi koji su omogućili značajno povoljnije dinarske keš kredite su svakako smanjenje referentne kamatne stope od strane NBS, kao i stabilnost domaće valute. Izuzetna konkurentnost na bankarskom tržištu takođe doprinosi povoljnijim kamatama, jer banke smanjuju i svoje marže – kažu u Unikreditu i navode da je njihova marža 2,01 odsto.

I u Erste banci je u toku kampanja odobravanja povoljnijih kredita. Kako kažu, kamate su prošle godine bile od 16 do 18 odsto, a sada su šest procenata. U pitanju su nominalne stope, ali je za razliku od ponude u ostalim bankama, ova kamata fiksna.

– Imajući u vidu da ponuda važi do kraja novembra, u narednom periodu očekujemo i veću realizaciju gotovinskih kredita i kod postojećih i kod novih klijenata.

Objašnjavajući trend pojeftinjenja kredita i očekivanja za naredni period, u Intezi kažu da „s obzirom da je centralna banka na poslednjem sastanku donela odluku i o postepenom smanjenju obavezne devizne rezerve u narednih šest meseci, što će stvoriti efekat dodatnog popuštanja monetarne politike kroz oslobađanje dinarske i devizne likvidnosti banaka, za očekivati je da će se referentna stopa zadržati u trenutnim okvirima do kraja godine“.

– Takođe, još jedan faktor predstavlja i međunarodno okruženje imajući u vidu da se američki FED (centralna banka SAD) sprema na povećanje kamatnih stopa i normalizaciju svoje monetarne politike u narednim mesecima, što može da kreira dodatni pritisak na valute i kamate u zemljama u razvoju, među kojima je i Srbija – upozoravaju u Intezi.

U ovoj banci kažu da im je trenutna situacija na tržištu omogućila da nastave sa snižavanjem kamata na dinare, što je doprinelo stalnom rastu dinarskih plasmana od početka ove godine.

– Od januara do kraja avgusta 2015. odobrili smo za 24 odsto više pozajmica građanima posmatrajući broj realizovanih zajmova, odnosno, 26 odsto više analizirajući njihovu ukupnu vrednost. Najveće interesovanje vladalo je za gotovinskim i stambenim pozajmicama – kažu u Intezi.

Slično je i u Rajfajzenu, gde vide „tendenciju blagog rasta dinarskih kredita od 2013. godine, od kada se beleži trend pada referente stope NBS“.

– Smanjenje referentne stope i jačanje konkurencije će biti opredeljujući faktori kod definisanja kamatnih stopa. Prosečne kamate na dinarske keš kredite u Rajfajzen banci trenutno iznose oko 14 odsto godišnje i smanjene su za oko 1,5 procenat u odnosu na isti period prošle godine – navode u ovoj banci.

Veliki pad repo stope

Referentna stopa NBS je kamata koja direktno utiče na visinu onih kamata koje banke naplaćuju građanima na dinarske zajmove. A NBS je ove godine tu stopu snižavala čak šest puta, sa osam odsto na početku godine na pet procenata danas. Kada se zna da je u 2014. referentna kamata bila devet odsto, a 2013. čak 11,75 procenata, jasno je koliki je prostor za pojeftinjenje kredita stvoren.

 

Pažljivo pri izboru banke

Banke u Srbiji često odobravaju kredite za refinansiranje pod istim uslovima kao i keš kredite, tako da građani često mogu da iskoriste sadašnje jeftinije kamate da bi refinansirali postojeće kredite uzete pod nepovoljnijim uslovima. Ipak, treba biti oprezan. Niska nominalna kamata (koju banke reklamiraju) malo znači ako su sporedni troškovi visoki. Zato uvek treba gledati efektivnu kamatnu stopu. Stručnjaci savetuju da građani obavezno obiđu nekoliko banaka i da u svakoj pitaju koliko će tačno novca platiti za kredit koji žele da uzmu, računajući sa kamatom važećom na taj dan, tako da im službenik sabere ukupnu kamatu, trošak obrade zahteva, trošak održavanja kredita i računa, eventualno obavezno osiguranje, troškove kreditnog biroa, trošak menice i sve druge troškove. Uz to, ako se novim kreditom refinansira stari, treba prvo videti koliki je ukupan iznos preostao za otplatu po starom kreditu (kamata i glavnica), pa onda izračunati da li bi u slučaju refinansiranja ukupni troškovi novog kredita bili manji. Treća stvar je da oni koji imaju kredite sa fiksnom kamatom, treba da znaju da ako taj zajam refinansiraju kreditom sa promenljivom kamatom, novi kredit može možda na kraju izaći i skuplji od starog, ako promenljiva kamata poraste u budućem periodu (to jest ako NBS u narednim godinama počne ponovo da diže referentnu stopu).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari