Gotovo istovremeno sa usvajanjem uredbe o podsticanju voćnih zasada, voćari koji uzgajaju sadnice za te iste voćnjake spaljuju neprodatu robu. Vlasnici rasadnika u okolini Subotice imaju problem sa prodajom sadnica za koji ne nalaze rešenje, a pojedini nisu prodali ni polovinu dobijenog sadnog materijala, pa čak ni po ceni koja je višestruko manja od dosadašnje.
Prema njihovim tvrdnjama, sadnice se ne mogu prodati jer poljoprivrednici nemaju interesa za podizanje novih zasada, budući da su cene voća, pre svega jabuka, tako niske da se njihova proizvodnja ne isplati.
U Vladi, međutim, tvrde da planovi razvoja poljoprivrede uključuju i podsticanje voćarstva i u tom smislu je i usvojena uredba kojom se predviđa finansijska pomoć voćarima. Uredba je ipak za neke stigla prekasno, ali je problem i u tome što je određivanje tajminga usvajanja podsticajnih mera neka vrsta vrzinog kola – da bi se mogao doneti program o podsticajnim sredstvima za voćarstvo mora se imati uvid u stanje na terenu, a da bi poljoprivrednici planirali proširenje svojih voćnjaka, potreban im je obezbeđen novac jer ga sami nemaju, kaže Grgur Stipić iz gradske službe za poljoprivredu u Subotici.
– Pri tom, procedura prijavljivanja i dobijanja sredstava je dosta komplikovana i zahteva vreme jer se za prijavljivanje na konkurs zahteva obimna dokumentacija, od analize zemljišta i njegove pripreme do fiskalnog isečka. To znači da za ovu sezonu voćari ne mogu računati da će dobiti pomoć za nove zasade. Mislim da za problem sa sadnicama nije krivo Ministarstvo, već cene voća na tržištu, koje zavise od kvaliteta, odnosa ponude i tražnje i naravno standarda građana – kaže Stipić. Na subotičkoj pijaci cene jabuka se kreću i do deset dinara, što je snizilo i cene sadnica, pa se one sada nude za pedesetak dinara. A da bi se uzgajile za prodaju, potrebno je vreme od dve do tri godine.
– Za ovu sezonu sadnje je svakako kasno ia za sadnice, i one se svakako neće prodati, ali postoji mogućnost trapovanja, čime se na kratko zaustavlja period vegetacije tih sadnica, da bi se mogle upotrebiti na jesen. Pitanje je međutim, u kojoj su one fazi i nije li i to sada prekasno, navodi Stipić.
Stručnjaci, međutim, podsećaju da se ne može razvijati bilo koja grana ako se ne razvija tržište, a kako je naše premalo, neophodno je izaći na inostrana. To opet podrazumeva znatno viši kvalitet, odnosno moderniji način proizvodnje, da bismo bili konkurentni među većim igračima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
