„Nismo znali šta nam je činiti i bilo je kao da smo za koračili na iscepanu mapu, ili na neku od onih fotografija iz časopisa, iz priča koje nam je mama vazdan pričala, iz himni ko je smo pevali svake subote u školskom dvorištu. Delovalo je potpuno neverovatno da smo stigli u prestonicu. Pogotovu posle onoga što se dogodilo, pogotovu bez tate.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

Nikad nisam ni sanjao da ću se naći u prestonici bez tate. Bez tate nismo znali šta da radimo, ali ni druge porodice nisu znale, i šta sad, šta sad, pitale su se“, priča glavni junak romana „Povratnici“, koji je napisala Dulse Marija Kardozo, sa portugalskog ga je odlično preveo Jovan Tatić, a objavila beogradska Geopoetika.

Ovaj roman je priča dečaka Ruija koji je, zajedno s majkom i sestrom, uz još stotine hiljada Portugalaca prinuđen da napusti Angolu nakon proglašenja nezavisnosti te zemlje. Napuštanje sopstvenog doma, uprkos činjenici da odlaze u „prestonicu“, ispunjeno je teskobom ove krnje porodice, naročito zbog neizvesne sudbine oca koji biva zarobljen. Kada dve naizgled suprotstavljene reči – izbeglice i povratnici – postanu sinonimi, onda se duboko preispituje istina o kolonijalizmu, a surovo proterivanje sa ognjišta postaje svojevrsna priča o istoriji jedne imperije. Rui i ostali sapatnici s teškom mukom pokušavaju da nađu mesto u novoj sredini, zauvek obeleženi svojom različitošću i, najčešće, svedeni na maštu i nadanja.

Za mnoge Portugalce napuštanje Angole je više nego bolno, danas, nekoliko decenija kasnije, nije mali broj onih koji se Angole sećaju s nostalgijom. Tako su odnosi Portugala i Angole postali i tema odlične telenovele koja se već nešto više od godinu i po danja emituje u Portugalu i Angoli istovremeno. Serija se zove „Jedina žena“. Portugalski TV gigant TVI nije žalio ni novca ni svih kreativnih potencijala. Snimalo se i snima se i dalje istovremeno u obe zemlje. Ako je prva asocijacija, kad se pročita naslov, banalna ljubavna priča, onda je to loša pretpostavka. Otvaraju se bolne teme odnosa izmeću kolonije i njenog poseda, oslobođenja, suočavanja s prošlošću, ratnim zločinima, rasizmom, mešovitim brakovima. Serija je sve, samo ne politički korektna. Linija priče ove serije prati neraskidive veze između Portugala i Afrike, od prošlosti ide ka sadašnjosti, pa se tako dotiče nelegalne prostitucije, trgovine ljudima i korupcije.

Neko se može pitati koja je veza izmeću jedne sapunice i ozbiljnog književnog dela. U oba slučaja se, iz dve različite, podjednako ozbiljne perspektive, razobličuje društvena stvarnost i pokušava da se razume i prihvati prošlost.

Tako ugledni portugalski dnevnik „Publiko“ o „Povratnicima“ piše: „(Portugal je) zemlja u kojoj postoji šaka ljudi koji odbijaju da gurnu glavu u pesak, oni skidaju slojeve laži koja prekriva naše vreme. Ti ljudi su hrabri, ti ljudi su sjajni. Dulse Marija Kardozo pripada toj grupi ljudi i, nakon 'Povratnika', ona treba da bude primljena u panteon velikih pisaca, onih koji pišu iz dubine duše.“

S druge strane Atlantika ovu knjigu hvali i list „O Estado de Sao Paolo“ pa primećuje: „Stil Dulse Marije Kardozo poseduje izvanrednu silinu, čini da život naprosto izvire iz stranica koje čitamo. Rui i svi ostali čiji se putevi ukrštaju s njegovim prestaju da budu likovi jedne priče, da bi nam ušli u život kao da su deo nas samih.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari