Blokada

P { margin-bottom: 0.21cm; }Objavila je osam knjiga, jednu o Bosni, koja je ondje pet godina bila glavna polemička tema u čaršiji i sad drugu, o Bliskom istoku. Ima sve znanstvene činove i čvarke koje možeš skupiti u akademskoj karijeri, osim članstva u Akademiji znanosti i umjetnosti, gdje primaju liječnike, razne blefere, trećerazredne pisce i sličnu bratiju. Ukratko, kad Mirjana Kasapović istupa ex cathedra, nepogrešiva je. Sad je obrazložila promašaj hrvatske inicijative blokade Srbije u pristupu Europskoj uniji. U političkoj sferi, objasnila je, teza o „nesuradnji s Haaškim sudom“ ne može se održati s obzirom na broj i funkcije ljudi koji su iz Srbije milom ili silom izručeni. Drugo, „samopromoviranje srbijanskog sudstva u 'mali Haag' za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije nije koncepcijski i normativni presedan u Uniji“. Tako se postavilo još desetak članica, uključujući Francusku pa će sve članice koje imaju slične zakone, odbaciti hrvatski prigovor. Treće i najvažnije, objašnjava ona oslanjajući se na svoj apsolutni stručni autoritet, Hrvatska ima „pogrešan pristup pitanju političkog predstavljanja manjina u državnom parlamentu“. Svoj obrazac koji joj je međunarodna zajednica nametnula zbog srpskog pitanja „nastoji uzdignuti na razinu općeg i trajnog modela“, što je, u osnovi, „neeuropski model političkog predstavljanja rasnih, vjerskih, etničkih, urođeničkih ili kastinskih manjina“ kakav primjenjuju desetak zemalja, sve izvan Europe. Iznimka su jedino Slovenija (2 zastupnika manjina) i Kosovo (deset mjesta za Srbe i deset za šest drugih manjinskih zajednica). Bitno je što nijedna članica Unije neće prihvatiti ideju o hrvatsko-srpsko recipročnosti u predstavljanju manjina kao obavezujuće, univerzalno načelo. Što znači da cijela hrvatska koncepcija pada u vodu, jer su na tom tronošcu sve tri noge više nego klimave. Hrvatska blokada osuđena je na propast, ali pitanje je može li to saznanje još utjecati na ishod srpskih izbora?