Nije precizirano do kada je rok da Hrvatska da svoju suglasnost da se otvore poglavlja, ali nadam se da će Hrvatska i Srbija u duhu regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa uskoro pronaći rješenje na opću dobrobit svih. Status kvo ne donosi nikome ništa dobro a vrijeme neumoljivo teče i zato je potrebno što prije pronaći riješenja, kaže za Danas Josip Juratović, poslanik nemačke Socijaldemokratske stranke u Bundestagu, komentarišući to što Hrvatska i dalje ne daje saglasnost za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima Srbije sa EU.
Naš sagovornik ističe da Hrvatska traži ispunjenje određenih kriterijuma, između ostalog, ukidanje srpskog zakona za zločine počinjene u ratu na području cele bivše Jugoslavije.
– Hrvatska očekuje da Srbija taj zakon uskladi prema europskim standardima. Cilj mora biti da se iste mjere sprovode kako prema žrtvama tako i prema zločincima na cijelom području bivše Jugoslavije. Uvjeren sam da ta pitanja Hrvatska i Srbija mogu riješiti jako brzo bilateralnim putem. Hrvatskoj ali i svim zemljama u regiji je u cilju da se što prije otvori put Srbiji u EU ali isto tako se nadam da će Srbija pokazati više spremnosti da što prije ispuni kriterije za daljne pregovore. Treba naglasiti da u slučaju pristupanja Hrvatske u EU bili smo svjedoci 13 blokada od strane Slovenije. Do dogovora je ipak na kraju došlo isključivo suradnjom između dvije zemlje, konstatuje Juratović.
Direktorka vladine Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović izjavila je juče da je srpska vlada uradila sve da se ostvare uslovi za otvaranje poglavlja 23, uz konstataciju da je „politički život samo jedan segment gde nacionalne manjine ostvaruju svoja prava“.
Paunovićeva je za RTS navela da se prava nacionalnih manjina ostvaruju u svim segmentima, one imaju aktivan dijalog sa Vladom Srbije i sve nacionalne manjine predstavljaju deo aktivnosti Vlade, a ne samo one u parlamentu.
Zastupljenost manjina u politici
Povodom kritika pojedinih članica EU o zastupljenosti manjina u političkom životu i organima državne uprave, ona je rekla da je na proteklim parlamentarnim izborima učestvovalo osam stranaka nacionalnih manjina, a da je njih pet ušlo u republički parlament. „To je ukupno 10 poslanika koji su ušli u parlament. Te stranke su samostalno izašle na izbore, a ima i onih koje su bile u koalicijama. Stranke nacionalnih manjina biće i u pokrajinskoj skupštini, kao i na lokalnom nivou i te stranke koriste pravo za učešće u političkom životu“, kazala je Suzana Paunović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
