Nema novca za napuštene životinje 1Foto: Nenad Kovačević

Iako je pre nekoliko godina počeo da se rešava problem pasa lutalica, čiji broj se stalno uvećava, Užice još uvek nema azil za napuštene životinje. U bužetu, kažu čelnici gradske vlasti, nema dovoljno novca, pa će problem pokušati da reše u dogovoru sa predstavnicima požeškog azila, čije usluge grad godinama koristi, ili izgradnjom jeftinijeg prihvatilišta po ugledu na Kragujevac.

 

Rešavanje tog problema je u nadležnosti lokalne samouprave, čije su obaveze definisane odredbama Zakonu o dobrobiti životinja, među kojima je i obaveza o izgradnji prihvatilišta za napuštene životinje. Međutim, izgradnjom azila, problem neće biti dugoročno rešen, ukoliko izostane neophodna edukacija i vlasnika pasa i građana. Od 2008. godine Užice koristi usluge službe „Zoohigijena“, koja je deo JP „Naš dom“ u Požegi, u okviru koje postoji prihvatilište za pse i mačke lutalice. Prihvatilište je osnovano da bi se na zakonit i human način rešio problem napuštenih pasa i mačaka u zapadnoj Srbiji. Međutim, to prihvatilište se često proziva u medijima i na društvenim mrežama za nehumano postupanje sa životinjama, pa aktivisti za prava životinja zahtevaju od nadležnih i javnosti da reaguju, ali čelnici te službe demantuju optužbe, iako su one ilustrovane užasnim fotografijama i video-snimcima. Pre četiri godine godine Gradsko veće je prihvatilo peticiju sa nekoliko hiljada potpisa, koju je pokrenuo ovdašnji LDP, kako bi počela gradnja azila za pse u Užicu. U budžetu za 2014. godinu bilo je odvojeno tri miliona dinara za izradu projektne dokumentacije. Prošle godine, budžetom je bilo predviđeno još 16 miliona dinara za izgradnju takvog objekta na Ponikvama, ali on još uvek nije izgrađen.

Požeškoj „Zoohigijeni“ Užice plaća oko dva miliona dinara godišnje za hvatanje, preglede i privremeni smeštaj pasa i mačaka. Iz gradskog budžeta od 2009. do 2014. godine, građanima je na ime obeštećenja za ujede pasa lutalica isplaćeno oko 59 miliona dinara. I pored jasne ekonomske računice i potrebe da se reši veliki komunalni i bezbednosni problem građana, ali i da se sa napuštenim životinjama postupa humano i da im se omogući veterinarska nega, vakcinacija, sterilizacija i udomljavanje, predstavnici gradske vlasti kažu da je izgradnja prihvatilišta po propisanim standardima izuzetno skupa.

– Uradili smo idejni projekat koji je pokazao da je potrebno 500.000 evra za izgradnju azila za pse. Ocenili smo da nije realno, ni mudro da idemo u tom pravcu. Nismo zadovoljni funkcionisanjem prihvatilišta u Požegi, jer veoma malo pasa odlazi tamo i nemali procenat se vraća na ulice. U izgradnji tog prihvatilišta je učestvovalo i Užice, pa ćemo pokušati da razgovaramo sa predstavnicima požeške vlasti kako da se poboljša rad tog prihvatilišta i da na taj način rešimo dobar deo naših problema. Ako to ne uspe, pokušaćemo da, sa manje novca, izgradimo prihvatilište, po ugledu na Kragujevac – saopštio je gradonačelnik Užica Tihomir Petković, a potom dodao da se godišnje iz gradskog budžeta građanima isplati oko deset miliona dinara za povrede od ugriza pasa lutalica.

– Besmisleno je da u Užicu pravimo prihvatilište na evropskom i svetskom nivo, jer imamo i važnijih stvari. I to je važno, ali ne u takvom obimu, kao što su nam predložili idejnim projektom – poručio je Petković i istakao da lokalna vlast mora da pronađe rešenje da građani na ulicama budu bezbedni, ali i da se humano postupa sa napuštenim životinjama.

Procena je da u užičkim ulicama luta i do 1.000 pasa, među kojima je sve više i onih rasnih, koji se mogu videti u čoporima u blizini škola, vrtića, restorana, na trgu, kod kontejnera iz kojih izvlače smeće, na seoskom području, ali i na ulazima u gradske i državne institucije.

 

Sterilizacija i vakcinacija

Aktivisti Kluba za zaštitu životinja 031 koji, o svom trošku i uz povremenu pomoć ne baš velikog broja donatora, brinu o najugroženijim psima i mačkama lutalicama, navode da izgradnja azila nije jedino rešenje, već da bi lokalna samouprava trebalo da subvencioniše sterilizaciju i vlasničkih i napuštenih pasa jer, kako upozoravaju, najveći broj pasa lutalica su kao štenci bili vlasnički psi. Na taj način bi se, kako poručuju, za nekoliko godina, broj pasa lutalica smanjio na prihvatljivu meru.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari