Crna Gora je značajno unaprijedila svoj poslovni ambijent, što je rezultiralo visokim nivoom investicija, posebno u turističkom sektoru. Podsjetiću na podatak da smo u prethodnih nekoliko godina napravili pomak na Duing biznis listi Svjetske banke za čak 54 pozicije. Tom rezultatu najviše je doprinijela reforma u procesu izdavanja građevinskih dozvola, gdje smo broj procedura sveli sa 33 na samo dvije. O atraktivnosti investicionog i poslovnog ambijenta u Crnoj Gori govori podatak da imamo investitore iz više od 100 zemalja. Crna Gora je prepoznata kao atraktivna destinacija za strane investitore, kako zbog jasno uočljivih potencijala za razvoj turizma, tako i zbog brojnih mogućnosti za investiranje u drugim sektorima, konkurentne poreske politike, eura kao valute, te činjenice da je bezbjedna zemlja kako za investitore tako i za turiste – kaže u intervjuu za Danas Branimir Gvozdenović, ministar održivog razvoja i turizma u Vladi Crne Gore.
* Najznačajnije investicije, od oko dvije milijardu eura, realizovane su u oblasti turizma. Koje biste od projekata posebno izdvojili?
– Od projekata u fazi realizacije pomenuću Portonovi u Kumboru, vrijedan više od pola milijarde eura sa ugovorenim prvim i jedinim Uan end onli ljetovalištem u Evropi, zatim projekat Luštica bej, vrijedan više od milijardu eura, kao i budući projekat katarske kompanije Qatari Diar, koji će biti realizovan na lokaciji Plavi horizonti, čija će ukupna vrijednost biti oko 350 miliona eura. Turistička i jahting industrija Crnu Goru već prepoznaje po projektu kanadskog investitora Porto Montenegro, koji se kontinuirano dinamično razvija, dok Aman rizorts, kao jedan od vodećih hotelskih brendova u svijetu, uspješno posluje u Crnoj Gori već više godina.
* Saobraćajna (ne)povezanost Crne Gore predstavlja veliki problem. Da li se uskoro može očekivati uvođenje novih avio-linija?
– Saobraćajna dostupnost jedan je od ključnih izazova razvoja turizma. Ovaj problem se može riješiti samo promišljenim djelovanjem i ozbiljnim investicijama u saobraćajnu infrastrukturu. Ozbiljnost bavljenja tim pitanjem potvrđuje početak izgradnje auto-puta Bar – Boljare, planovi u vezi sa povećanjem ukupnih i različitih kapaciteta aerodroma Tivat i Podgorica, kao i namjere da se inicira rekonstrukcija pruge Beograd – Bar. No, ubjeđen sam da se poboljšanja mogu postići i fleksibilnom politikom u odnosu na lou-kost i druge avio-kompanije, na čemu je dosta urađeno. Od novih avio-kompanija koje će organizovati letove za Crnu Goru pomenuću Edelvajs iz Švajcarske, na liniji Cirih – Podgorica i Er Moldova iz Moldavije, na liniji Kišinjev – Tivat. Takođe, Montenegro erlajns jednom nedeljno (subotom) realizuje redovni saobraćaj ka Lionu, a ugovoreni su i čarter letovi u predsezoni za Dole, Nant, Miluz. Saobraćaj ka Frankfurtu ostao je na prošlogodišnjem nivou. Za letove ka Diseldorfu planiran je produžetak saobraćaja do 24. oktobra a govorena je i serija čarter letova za Berlin, Lajpcig, Štutgart, Nirnberg, Diseldorf i Hanover. Pored redovne linije za Moskvu, uvedena je linija i za Sankt Peterburg, a takođe, pored redovne linije za Rim obavljaće se i čarter letovi za Bari, Napulj, Kataniju i Palermo. Osim standardnih direktnih linija ka većini evropskih metropola, posebno bih naglasio povećanje broja putnika na relaciji Beograd – Podgorica i Tivat. Želim, takođe, da čestitam Srbiji na tome što je slična pitanja riješila više nego dobro i pozicionirala se kao ključni saobraćajni hab u Jugoistočnoj Evropi, što je i u interesu crnogorskog turizma.
* Da li je kriza u Grčkoj i Ukrajini, kao i sankcije Crne Gore prema Rusiji, uticale na broj i strukturu turista i sa kojih tržišta dolazi najviše gostiju?
– Predsezona je bila veoma uspješna, a sudeći prema sadašnjim pokazateljima i rezultati na kraju sezone biće bolji nego prethodne godine. Moglo bi se reći da će ovo biti najuspješnija turistička sezona. Pokazatelji za šest mjeseci, koji ukazuju na rast broja turista i noćenja za 14 procenata, ulivaju optimizam da će i nastavak sezone biti uspješan. Početkom ove godine, zbog krize u Rusiji, najave su bile da nas očekuje neizvesna turistička sezona. Na sreću, prognoze se nisu obistinile. Osim što je porastao broj turista iz Zapadne Evrope, održana je i pozicija na ključnim tržištima, među koja ubrajamo i tržišta Rusije i bivših zemalja Sovjetskog Saveza. Što se tiče finansijskih rezultata, oni prate kretanje u ostvarenom broju noćenja, a očekujemo da prihodi od turizma budu iznad prošlogodišnjeg nivoa.
* A šta je sa gostima iz Zapadne Evrope? Da li nam se vraćaju gosti iz Njemačke, koji su nekada dominirali na Crnogorskom primorju?
– Prema zvaničnim rezultatima MONSTAT-a u prvih pet mjeseci 2015, zabilježen je rast broja turista iz Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Holandije, Irske, Italije, Luksemburga, Portugala, Slovačke, Španije, Švajcarske. Turisti iz Njemačke su, u periodu januar – maj 2015, ostvarili čak 42 odsto više dolazaka i 60 odsto više noćenja nego u istom periodu 2014. Ovi podaci govore u prilog tome da značajno raste interesovanje turista iz Njemačke za Crnu Goru. Tome treba dodati i činjenicu da je Montenegro erlajns ostvario više od 50 rotacija sa gradovima od Berlina do Nirnberga.
* Pažnju javnosti privlači i najavljena privatizacija hotelskih preduzeća Budvanska i Ulcinjska rivijera. Da li je to neophodno i zašto?
– HG Budvanska rivijera, koje je u većinskom vlasništvu države, značajno je unaprijedila kvalitet usluge i sve objekte kojima upravlja podigla na nivo od četiri zvjezdice, pa samim tim i svoju konkurentnost. Međutim, za dalji razvoj tog preduzeća, čiji je kapacitet 3.200 kreveta u Petrovcu i Budvi, neophodna su ulaganja koja će biti usmjerena u razvoj MICE turizma, sportskog turizma, kao i onih segmenata koji su oslonjeni na ivente. To znači da su neophodni kvalitetni hoteli, sa novim sadržajima. Jedino tako se može konkurisati ostalim destinacijama na Mediteranu, a privatizacija je prvi korak ka tom cilju. Što se tiče privatizacije Ulcinjske rivijere, tu je neophodno voditi računa i o očuvanju životne sredine, naročito u dijelu vrlo atraktivnog područja Ade Bojane. Da zaključim, krajnji cilj je povratak velikih turoperatora, prvenstveno sa zapadnih tržišta, kao i sezona od 270 dana.
* Na Crnogorskom primorju prisutan je trend izgradnje stambenih i objekata za izdavanje, koje ne prati odgovarajuća komunalna i druga infrastruktura. Da li je ta izgradnja u potpunosti usklađena sa održivim razvojem, ili se može govoriti i o devastaciji tih područja?
– Novim prostornim planom posebne namjene obalnog područja Crne Gore, čije je usvajanje u proceduri, predviđeno je smanjenje građevinskog područja za oko 5,8 odsto, sa sadašnjih 15,5 na oko 9,7 do 10 odsto, zatim povećavanje iskorišćenosti građevinskog područja na više od 50 odsto, uvođenje obalnog odmaka zabranjene gradnje na udaljenosti 100 metara od obalne linije na kopnu (sa mogućnostima adaptacije – smanjenja tamo gdje konfiguracija terena to zahtijeva i gdje primat ima javni interes i proširenja), odnosno tri kilometra na moru. Tim dokumentom predviđeno je i otvaranje prostora za razvoj visoko kvalitetnog turizma u uskom obalnom području, odnosno održivog turizma u zaleđu, kroz definisanje kombinovanih razvojnih mjera u paketu sa ruralnim razvojem zaleđa. I, što je posebno zanimljivo, zabranjuje se stambena gradnja u pojasu širine 1.000 metara od obalne linije. Kad je riječ o komunalnoj infrastrukturi, podsjetiću da je za regulaciju otpadnih voda, od 2005. godine do sada, uloženo oko 90 miliona eura, a u toku je realizacija još oko 121 milion eura, što ukupno čini investiciju od 211 miliona eura. Rezultat ovih aktivnosti, pored izgrađene kanalizacione mreže, jeste i izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda u opštinama primorskog regiona.
Zajednički nastup na dalekim tržištima
* Sa predstavnicima srpskog Ministarstva turizma razgovarali ste o zajedničkom nastupu Crne Gore i Srbije na tržištima dalekih destinacija, poput Kine i drugih azijskih država. Da li su postignuti neki konkretni dogovori?
– Imajući u vidu navike kineskih turista da posjete što veći broj zemalja koje su geografski bliske, ali i zbog racionalizacije troškova, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore i Turistička organizacija Srbije odlučile su da nastupaju zajedno. Podsjetiću da i Evropske komisije za putovanja (ETC) preporučuju ovakve načine povezivanja na udaljenim tržištima. Od zajedničkih aktivnosti pomenuću nastupe na berzi turizma COTTM u Pekingu, studijska putovanja grupe novinara, posjete blogera i turoperatora, zajednički e-marketing… Takođe, na konferenciji u Ningbou Nacionalna turistička organizacija Crne Gore prezentovala je turističku ponudu. Konferencija je deo projekta saradnje između zemalja Centralne i Istočne Evrope i NR Kine (16+1), gdje je Crna Gora jedan od učesnika.
Ne žuriti sa privatizacijom Montenegro erlajnsa
* Sve češće se mogu čuti priče o privatizaciji nacionalnog avio-prevoznika. Kada bi tender mogao da bude raspisan i da li će biti ponuđen ceo paket akcija?
– Važno je istaći da je nacionalno zakonodavstvo iz oblasti vazdušnog saobraćaja u potpunosti usklađeno sa legislativom Evropske unije, odnosno sadrži uslov u vezi sa većinskim vlasništvom i efektivnom kontrolom nad vazdušnim prevoznikom. To dalje znači da će predmet eventualnog tendera biti prodaja manjinskog paketa akcija. Bitno je istaći da se u kompaniji trenutno sprovode mjere definisane Programom restrukturiranja, čiji je cilj stabilizovanje poslovanja crnogorskog vazdušnog prevoznika. Imajući u vidu da sprovođenje tih mjera već daje pozitivne rezultate, smatramo da sa procesom privatizacije ne treba žuriti, već je svrsishodnije započete procese dovesti do kraja. Time bi se stvorili uslovi da ponuđeni paket akcija Montenegro erlajnsa AD bude atraktivan potencijalnim investitorima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
