
Najveća fabrika na otvorenom, poljoprivredna proizvodnja, priprema se da ubere plodove svog rada. Doduše, vremenske prilike ovog proleća nisu baš bili idealni, s obzirom na to da je nakon sunčanog, i za rast biljaka korisnog, toplog aprila, usledio nešto duži kišni period. Doduše, situacija nije tako alarmantna. Naprotiv, jesenji usevi dobro napreduju, a veliki broj toplih dana proteklog meseca omogućio je setvu jarih useva u optimalnom roku. O stanju useva za Danas govore stručnjaci zrenjaninske Poljoprivredne službe, koji su svakog dana na njivama i prate situaciju na terenu.
P { margin-bottom: 0.21cm; }
– Prolećna setva u srednjem Banatu obavljena je u dobrim uslovima, a kiša koja je usledila nakon sunačnog perioda u aprilu omogućila je nicanje useva, a bila je od koristi i za ozime strnine. Padavine su omogućile efikasniju primenu herbicida koji su korišćeni posle setve a pre nicanja useva. I mada je usledio period praćen nižim temperaturama to nije ugrozilo stanje useva, zasejane u optimalnom roku, koji su dobro ponikli. Ipak, nešto niža spoljašnja temperatura usporava rast i razvoj biljaka, pre svega kukuruza. Podsetiću da se temperaturni optimum u aprilu kretao oko 14,4 stepena Celzijusa, koliko je iznosila srednja dnevna temperatura. Maj je takođe praćen nižim temperaturama, srednja dnevna iznosila je 14,5 stepeni. Za početnu fazu formiranja kukuruza u kojoj se sad nalazi, sa pet do sedam listova, potrebna je temperature od 18 do 20 stepeni – objašnjava za Biznis savetodavac zrenjaninske Poljoprivredne stručne službe Zorica Rajačić.
Prema njenim rečima, nešto niže srednje dnevne temperature usporavaju rast i razvoj kukuruza, ali i ostalih jarih useva. Kukuruzom je u srednjem Banatu zasejano 90.000 hektara, dok je pod pšenicom 50.000 hektara oranica.
– Pšenica je u fazi cvetanja, odnosno precvetavanja, što zavisi od vremena setve i sorte semena koje je primenjeno. Biljkama je bila potrebna voda i dobile su je u fazi intenzivnog porasta i posle klasanja. U ovom trenutku pšenici je potrebna zaštita fungicidnim tretmanom, reč je o tome da klasu treba pružiti zaštitu od bolesti. Dakle, usevima treba dalja nega i zaštita – objašnjava Zorica Rajačić.
U Poljoprivrednoj stručnoj službi ukazuju i na to da su biljke, gotovo uvek, u periodu vegetacije izložene različitim stresnim uslovima, naglašavajući da biljke imaju sposobnost prilagođavanja nepovoljnim uslovima. Čovek je tu da im pomogne da spoljašnje okolnosti lakše podnesu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.