Samo tri odsto smatra da je borba ISIL opravdana 1

Pripadnost verskoj zajednici važna je i veoma je važna za 57 odsto ispitanika koji su učestvovali u istraživanju Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji o stavovima mladih u Sandžaku, predstavljenom danas u Beogradu.

U istraživanju su učestvovali pripadnici muslimanske i hrišćanske vere, bošnjačkog i srpskog naroda. Pripadnost nacionalnoj zajednici važna je za 44 odsto, islamskom svetu za 64 odsto, Evropi za 28 odsto, a lokalnoj zajednici, odnosno Sandžaku, za 50 odsto učesnika ankete.

-Identitet ispitanika bošnjačke nacionalnosti primetno je više islamski nego etnički. Udeo onih koji negiraju svaku važnost islamskog sveta za vlastiti identitet poklapa se sa udelom ispitanih pravoslavnih hrišćana. To znači da svi ispitani mladi sandžački muslimani vezuju sebe, u većoj ili u manjoj meri, za pripadanje islamskom svetu. Svaka praktična akcija mora da o ovome brižljivo vodi računa, navodi se u ovom istraživanju naslovljenom „Stavovi mladih u Sandžaku-koliko su mladi otvoreni prema islamskom ekstremizmu?“

Na pitanje: „Da li misliš da je opravdano ići u drugu zemlju da bi se ratovalo?” skoro 90 odsto je odgovorilo odrečno, dok je na pitanje „Da li je opravdano nasiljem braniti svoju veru?“ potvrdno odgovorila petina, nešto manje od 20 odsto ispitanika. Oko 80 odsto je odgovorilo sa „NE“. Među obrazloženjima onih koji smatraju da nije opravdano nasiljem braniti veru navodi se: „ima mnogo drugih načina“, „islam je religija mira“, „islam je vera ljubavi“, „islam nam ne dozvoljava“…“Druga strana“ koja misli da je nasilje opravdano u odbrani religije smatra da: „životom branimo”, „klin se klinom izbija“, „ne može biti reči o nasilju onoga ko se brani“, „nasilje čini onaj ko napada“, „veru smo dužni braniti“…

Analitičari Helsinškog odbora primećuju da su odgovori na vrlo aktuelno pitanje „Šta mislite zašto ljudi iz Sandžaka odlaze na strana ratišta?“ dobijeni potpuno raznoliki odgovori „koji svedoče o konfuziji u svesti većine ispitanih mladih ljudi iz Sandžaka”. Na sledeće pitanje, „Da li znate šta je ISIL?“, izbeglo je da odgovori 28 odsto ispitanika. Među onima koji su odgovorili, njih 36 odsto je izjavilo da zna šta je Islamska država Iraka i Levanta, a 64 odsto, da to ne zna. „Da li mislite da je njihova borba opravdana?“, tri odsto ispitanika odgovorilo je potvrdno, a 30,5 odsto, odrično. Ostali su izjavili da nemaju stav o tome ili da ih pitanje ne zanima. Među obrazloženjima kojima se opravdava borba Islamske države, nalaze se i sledeća: „bore se protiv onih koji žele uništiti islam“, „bore se protiv zla“, „bore se za opstanak“, „brane svoj narod i svoju veru“ i “vama neko da napada dom i porodicu i vi biste se branili”…

-Najvažniji nalaz istraživanja je da je jedan, nipošto beznačajan deo omladine u Sandžaku potencijalno ili čak aktualno otvoren prema islamskom ekstremizmu. Čak petina ispitanica i ispitanika smatra da je opravdano svoju veru braniti nasiljem. Jedva da treba podsetiti da se gotovo svako društveno rašireno nasilje, po pravilu obrazlaže defanzivnim, odbrambenim razlozima. Svaki deseti od respondenata misli da je opravdano ići u drugu zemlju da bi se branio islam, zaključuju istraživači Helsinškog odbora u svom izveštaju.

Prvo muslimani, onda Bošnjaci

Nalazi istraživanja su potvrdili da je verska pripadnost presudna za ovaj deo Srbije. Mlade Sandžaklije islamske veroispovesti tako su više muslimani nego što su Bošnjaci. Predsednica Helsinškog odbora Sonja Biserko to objašnjava značajem islamske zajednice, njenim doprinosom jačanju identiteta, kai i ratnim devedesetim Prema njenim rečima, to je i odgovor na dugogodišnju diskriminaciju, policijski teror, otmice i likvidacije tokom rata u Bosni. “Islamska zajednica je takođe, ključna identitetska matrica za bošnjačku zajednicu u odsustvu drugih institucija. Zbog toga je i bila na udaru Beograda i beogradskih „službi“, sa ciljem da se temeljno destabilizuje. To je dovelo do cepanja islamske zajednice i podizanje tenzije unutar bošnjačke zajednice što može, ako bude potrebno, da se brzo pretvori u kriznu tačku”, upozorava Biserko. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari