
Probleme građana neće da reši niko iz Brisela, Vašingtona, Moskve ili Pekinga, već pre svega oni sami, i to kroz građanski aktivizam i solidarnost.
Vlast se štreca samo kad vidi da javnost reaguje, rekao je zaštitnik građana Saša Janković prošlog petka u Nišu, na tribini o pravima građana.
Pred prepunom salom Skupštine grada, Janković je kazao da je šteta što na ovu vrstu razgovora nije došao gradonačelnik Niša Darko Bulatović, ili neki drugi gradski zvaničnik, kako bi čuli šta građani pitaju i šta ih muči. Gradski oci ga prethodno nisu primili ni u Gradskoj kući, uz obrazloženje da su „zauzeti obavezama“. I načelnik Policijske uprave Niš Ninoslav Mitić, rečeno mu je, nije bio u gradu, te je Janković o slučajevima na kojima radi razgovarao sa njegovim potčinjenima.
Na tribini su primećeni predstavnici Udruženog pokreta slobodnih stanara (UPSS) i Lokalnog fronta Kraljevo, koji su između ostalog inicijatori osnivanja Građanskog fronta Srbije. U publici je primećen i Zoran Živković, republički poslanik i lider Nove stranke, koja je nedavno pozvala proevropsku opoziciju da podrži Jankovića kao predsedničkog kandidata na predstojećim izborima. Sam Janković nije želeo da odgovara na pitanja o izborima i eventualnoj kandidaturi jer je „u Niš došao kao zaštitnik građana“. Pre tribine je posetio južnokorejsku kompaniju Jura, a nakon nje sedište UPSS-a, koje njegovi članovi zovu „podrumče“, pošto se nalazi u podrumskim prostorijama jedne od zgrada u naselju Duvanište.
Na samoj tribini čule su se žalbe na protivzakonito umanjenje penzija, neravnomerni regionalni razvoj na štetu juga Srbije, mobing u nekim firmama, otpuštanje osoba sa invaliditetom bez posla u takozvanim zaštitnim radionicama ili protivpravno onemogućavanje restitucije. Iznete su primedbe na navodno nezakonito i šikanozno ponašanje direktora dečije ustanove Pčelica Zorana Jonića prema zaposlenima, roditeljima i deci. U nekoliko slučajeva kritikovano je ponašanje policije i pravosuđa.
Nišlija Adrijan Tasić je, recimo, kazao da je njegov 17. godišnji sin doživeo batinanje interventne jedinice Policijske uprave Niš u vreme dok je Vlada Srbije radno boravila u Nišu. Dečak je, rekao je, odličan đak, sportista i ni toga dana nije uradio ništa protivzakonito. – Na našu pritužbu policiji rečeno nam je da je tada bezbednost u gradu bila podignuta na najviši nivo zbog te posete. Kakve to veze ima sa mojim detetom i batinama koje je dobio bez razloga? – upitao je.
Branislav Jovanović, bivši republički i aktuelni gradski funkcioner, kazao je da u poslednje tri godine u Nišu uhapšeno oko 30 ljudi, među kojima je veći broj bivših i sadašnjih funkcionera, a da je protiv više od polovine istraga obustavljena jer za nju nije bilo osnova, među kojima i istraga protiv njega. Jovanović je tužio državu zbog „montiranog hapšenja“ i pritvora od 60 dana.
Sulejman Sulejmanović, predstavnik romskog naselja Crvena Zvezda, sa oko stotinak kuća, upozorio je da ono skoro četiri meseca nema struju. On je kazao da nije tačna tvrdnja Jugoistoka da naselje duguje za struju 30 miliona dinara, pošto je svakog meseca ono uplaćivalo po 100.000 dinara. Nije tačno, rekao je, ni da je celo naselje nelegalno već je nelegalno izrađen jedan njegov deo. – Pa pola Srbije je izgrađeno bez dozvole, ali su samo neki od nas krivi. Zbog toga što nemamo struju nam umiru ljudi, a jedna trudnica je izgubila bebu – rekao je on.
Osnivač UPSS-a i sociolog Dokica Jovanović je dodao da su građani Niša i jako siromašni i veoma obespravljeni. – Tačno je da smo veoma umorni, poniženi i razočarani, ali nećemo da ćutimo. Čak i borba protiv vetrenjača je borba – rekao je on, založivši se da građani kontrolišu rad vlasti i trošenje budžeta preko građanskih posmatrača u Skupštini, Gradskom veću i nadzornim odborima javnih preduzeća i ustanova.
Janković je pozvao građane da budu uporni u kritici svake administracije i zaštiti svojih prava, pozivajući govornike da mu dostave dokumentaciju kako bi mogao da reaguje. O Tasićevom slučaju već je razgovarao sa predstavnicima niške policije, a povodom „slučaja Crvena Zvezda“, nakon reagovanja Poverenice za ravnopravnost, intervenisaće i on. Obećao je da će se kroz podnošenje amandmana na Zakon o izmenama i dopunama zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije, ili na drugi način, založiće se za uvođenje građanskog posmatrača.
Prema podacima kancelarije Zaštitnika građana, u proteklih deset godina pomoć je zatražilo 1.430 građana Niša. Oni su najčešće zamerale gradskim i državnim vlastima „ćutanje“, odnosno nereagovanje na njihove zahteve, kao i predugo trajanje postupaka. U najvećem broju slučajeva su nakon reagovanja Zaštitnika propusti bili ispravljeni. – Ali, činjenica je da se naši građani i administracija još uvek gledaju kao neprijatelji preko nišana – ocenio je.
Uslovi u Juri nisu gori nego u mnogim srpskim firmama
– Jura nije organ javne vlasti već privatna kompanija nad kojom Zaštitnik građana nema nadležnost. Posetio sam je zbog ekstremnih slika o situaciji u toj fabrici. Po mom uvidu, uslovi u Juri nisu gori nego u mnogim privatnim firmama po Srbiji. Direktori Jure su se
dobrovoljno sastali sa mnom i razgovarali smo kako da unapredimo položaj radnika. Cilj je da posle moje posete radnicima bude bolje, a siguran sam da će oni radnicima izaći u susret – rekao je Janković.
Nije tačno da pametniji treba da popusti
– Ispunjeno oko 90 odsto naših preporuka povodom pritužbi građana, a na naš predlog promenjeno je oko 50 zakona i „oboreno“ osam zakona pred Ustavnim sudom, ali to nisu dovoljni razlozi da budem zadovoljan. Grč na našim licima izazivaju pre svega činjenice da se novac, koga ima nedovoljno, deli nepravično, netransparentno i neodgovorno, kao i da pred zakonom nismo svi ravnopravni – ocenio je Janković na tribini.
On je još kazao da svojim najvećim propustom smatra što je prećutao neke slučajeve, čekajući da vlast ispravi grešku, jer je vlast takvo reagovanje shvatala kao priliku da nastavi po starom ili kao njegovu slabost. Nezakonito postupanje organa vlasti i funkcionera će prestati tek kad oni zbog toga budu smenjivani i budu odlazili u zatvor.
– Mi možda kao građani jesmo umorni i poniženi, ali nemamo rezervnu zemlju, veoma je važno je da u njoj ostanemo, i da je promenimo na bolje. Previše verujemo u ono da „pametniji popušta“. Ne treba to više da radimo. Niko nema pravo da nas naziva izdajnicima, prebrojava po patriotizmu ili ocenjuje da li smo na liniji naroda – kazao je.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.