Gaši: Sačuvati dobro novinarstvo 1Ilir Gaši Foto: Fonet/Nenad Đorđević

Bilo bi nezamislivo da rad na novoj Medijskoj strategiji ne obuhvati medijsku pismenost, izjavio je FoNetu izvršni direktor Slavko Ćuruvija Fondacije, Ilir Gaši, koji smatra da obrazovavanje, i medijskih profesionalaca i građana, ima ključni značaj za mehanizam kontrole kvaliteta medijskih sadržaja.

Medijska pismenost bi morala da bude deo i dokumenata o obrazovanju, jer je danas ona značajnija od bilo koje druge vrste pismenosti, ocenio je Gaši i naglasio značaj kritičkog mišljenja u društvu o medijskim sadržajima. Za očuvanje ideje o novinarskoj etici i pravilima dobrog novinarstva veoma je značajna i samoregulacija, istakao je Gaši, misleći prvenstveno na delatnost Saveta za štampu. On je ukazao i na političke uticaje na tokove informacija, ali je konstatovao da se došlo i do situacije da javni interes više nije u vrhu prioriteta prosečnog novinara.

Sve je manje novinara koji se sećaju da se novinarstvu nekada prilazilo drugačije, podsetio je Gaši, napominjući da dolaze nove generacije koje toga nisu svesne.

Niko ih i nije naučio kako bi novinari trebalo da rade svoj posao i zato je primarni zadatak profesije da sačuva sveto znanje dobrog novinarstva i prenese ga na one koji se danas bave ovim poslom, naglasio je Gaši.

Prema njegovoj oceni, u trenutku kada mediji uglavnom više misle o što spektakularnijim naslovima, nego o kvalitetnoj produkciji, potrebno je napraviti prostor za ozbiljno novinarstvo.

Gaši je posebno upozorio da je lokalno novinarstvo „na izdisaju na svaki način“, primarno u ekonomskom smislu, što je utisak koji proističe iz razgovora sa vlasnicima medija, lokalnim novinarima i građanima.

Novac za oglašavanje, kao primarni izvor prihoda, uglavnom ide preko velikih nacionalnih agencija velikim nacionalnim medijima, ilustrovao je Gaši i predočio da u siromašnom privrednom okruženju veoma malo novca ostaje lokalnim medijima.

S druge strane, on je primetio i da sistem projektnog sufinansiranja, u kojem država pomaže medijske projekte od javnog interesa, ne funkcioniše uvek na dobar način, već ostavlja prostor za brojne zloupotrebe.

Tako se stvara situacija u kojoj je medije lako ekonomski uceniti, što mogu da rade ili političari ili bogataši, objasnio je Gaši.

Kao drugi problem, Gaši je označio krizu novinarske etike, ukazujući na posledice dugogodišnjeg rada u sistemu koji ne proizvodi dobro novinarstvo, već vas na svaki motiviše da odustanete od njega.

U takvim okolnostima, vi zaista imate malo razloga da ostanete pri primarnim razlozima za postojanje novinarstva kao profesije, a to je zaštita javnog interesa, upozorio je Gaši. On smatra da pojednačni primeri dobrog novinarstva u Srbiji postoje ne zahvaljujući uslovima, već uprkos njima.

To će, po svemu sudeći, nastaviti da bude tako, predvideo je Gaši i ocenio da se novinari suočavaju i sa drugim vrstama pritiska, a ne samo ekonomskim.

Pored opšteg ekonomskog pritiska, on je ukazao i pritiske kroz pretnje i telefonske pozive, napominjući da su takve situacije veoma opasne.

Njima se daje primer i šalje poruka i drugim novinarima da i oni mogu da se suoče sa tim problemima, objasnio je Gaši i poručio da bi država morala brzo i odlučno da reaguje u svakom pojedinačnom slučaju u kome se može sumnjati da postoji pritisak na novinare.

Ne postoji niko drugi, osim policije i tužilaštva, ko može da garantuje bezbednost novinara i oni to moraju da rade, poručio je Gaši. On je istakao i da suđenje optuženima za ubistvo Slavka Ćuruvije ima ogroman značaj.

Radi se o novinaru koji je ubijen zbog svog posla. Iako stravično zakasnelo, suđenje će nositi veoma značajnu poruku za one koji su danas novinari i one koji će to sutra biti, zaključio je Gaši.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari