Transplantaciona medicina ne može da se razvije bez medija 1

Ponosna sam na to što smo uspeli da dopremo do mnogih ljudi i da ih motivišemo da potpišu donorske kartice, da razbiju predrasude, da smognu snage u teškom trenutku i daju saglasnost za uzimanje organa njihovih najbližih koji su se našli u stanju moždane smrti.

Ponosna sam što smo uspeli da utičemo na ljude da shvate da je za minimum hiljadu ljudi u Srbiji novi organ jedini lek – kaže za Danas.rs Danijela Davidov Kesar, novinarka Politike, koja je sa koleginicom Anom Stamenković sa RTS-a, ovogodišnja dobitnica nagrade za novinarsku humanost „Đoko Vještica“.

Nagrada se dodeljuje za medijske priloge u štampanim, elektronskim ili onlajn medijima koji pokreću i motivišu pojedince i javnost za ostvarivanje humanih akcija i ciljeva, kritikuju socijalno neodgovorno ponašanje u društvu i podstiču solidarnost i uzajamnost. Danijela i Ana zaslužile su ovo priznanje jer godinama redovno pišu o transplantaciji organa, a osim izveštavanja organizovale su događaje posvećene toj temi i akcije potpisivanja donorskih kartica.

Danijela kaže da je više puta organizovala tribine, okrugle stolove, potpisivanja donorskih kartica i da je uvek neko, ko je došao sa negativnim stavom, izašao sa skupa sa promenjenim mišljenjem.

– Uvek sam smatrala da je važno na što više mesta govoriti o ovoj tematici i srećna sam što su me u tome podržali moja porodica, prijatelji i kolege i urednici iz Politike. Razočarana sam što još ima mnogo onih koji misle da je ovde reč o pukom biznisu i da transplantacija ne može da donese neki boljitak – ističe Danijela.

Promocijom donorstva se bavite više od sedam godina. Šta se od tada do danas promenilo? Da li je javnost osetljivija na ovu temu, jesu li ljudi spremniji da se odluče da zaveštaju organe?

– Od trenutka kada smo se pridružili akciji „Produži život“ mnogo toga se promenilo na bolje. Udesetostručen je broj potpisanih donorskih kartica, više se govori o ovoj temi, ljudi već imaju izgrađen stav o tome da li bi bili donori ukoliko se, ne daj bože, nađu u stanju moždane smrti. Ljudi su spremniji da zaveštaju organe, ali je činjenica da i dalje ima  negativnih stavova o ovoj temi. Kada smo započeli kampanju, nisu se obavljale transplantacije srca, a sada se radi ta vrsta intervencije, a i presađivanja jetre su bila retkost. Raduje me povećanje broja transplantacija. U Srbiji je do oktobra ove godine urađeno 70 transplantacija, povećan je broj donorа i presađivanja organa u odnosu nа prethodnu godinu, kada je urađeno 36 transplantacija. Sada beležimo pet donora na milion stanovnika, a ranije ih je bilo troje.

Gotovo da nema teksta koji je sajt Danasa objavio o ovoj temi, a da ga ne prate komentari čitalaca koji izražavaju sumnju da u ovoj oblasti vladaju neke zakulisne radnje, da je prilikom odlučivanja kome da se dodeli organ ključna veza… Utisak je da građani nemaju poverenje u zdravstveni sistem. Kakva su Vaša iskustva?

– Budući da iz nedelje u nedelju, iz meseca u mesec, iz godine u godinu pišemo o ovoj temi, na svaki tekst ima različitih komentara čitalaca. Uglavnom se ljudi žale da nemaju poverenja u zdravstveni sistem jer misle ako potpišu donorske kartice da će im neko namerno isključiti aparate koji ih održavaju u životu ako se nađu u stanju moždane smrti, da će ih neko ubiti na ulici i oteti organe, da će njihove organe dobiti neko ko je bogat i poznat, a ne onaj kome su organi stvarno potrebni. Dosta negativnih komenatara je stiglo kada smo pisali da će uskoro biti promenjen zakon, odnosno da će biti uvedena pretpostavljena saglasnost po kojoj smo svi donori ukoliko to izričito ne odbijemo.

Kako razbiti predrasude u velikom delu javnosti? Može li se taj posao prepustiti samo medijima i koliki je, po Vašoj oceni, uticaj medija da bi se povećao broj vlasnika donorskih kartica?

– Oblast transplantacione medicine ne može da se razvije bez medija. Oni su ključni pratioci novina u ovoj oblasti i važni partneri. Uticaj medija je veliki jer kada građani pročitaju priče u kojima ljudi govore kako su im zahvaljujući nepoznatim donorima produženi životi, to dosta utiče na one koji još nemaju sasvim izgrađen stav o ovoj temi. Kod nas ljudi dosta gleda i na stav crkve jer im je to veoma važno. Ali nisu mediji presudni. Potrebno je da se proširi mreža donorskih bolnica, jer mnogo više treba da se radi na utvrđivanju moždane smrti u bolnicama širom zemlje, ali i na boljoj saradnji lekara iz različitih zdravstvenih ustanova.

Kolika je odgovornost državnih funkcionera i javnih ličnosti? Mislite li da bi promotivne akcije kao što je organizovano potpisivanje donorskih kartica, uticale na javnost?

 – Kad god se uključe javne ličnosti u neku kampanju, sigurno je da to može da utiče na formiranje javnog mnjenja. Ali to treba da budu ličnosti koje se zaista zalažu za prave životne vrednosti i oni kojima ljudi zaista veruju.

Tekst je nastao u okviru projekta koji je sufinansiran iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari