Ljajić: Dolazak Ikee šansa za domaće proizvođače 1Rasim Ljajić Foto: twitter

Ministar trgovine Rasim Ljajić izjavio je da razume strahovanja domaćih proizvođača nameštaja zbog dolaska Ikee, ali podseća da se na dolazak te švedske kompanije u Srbiju čeka 25 godina i da je taj period bio dovoljan da se domaće kompanije pripreme za to.

“Do sada koliko sam puta kao ministar bio ovde, Jugoslav Ćosić me istresao iz cipela što nema Ikee, Lidla, a sada kada je došla Ikea, sad je pitanje – a što je došla jer će ugroziti? Sada i Lidlu treba da zabranimo da dođe. Po toj logici trgovci treba da se boje Lidla jer su 30 odsto jeftiniji”, rekao je Ljajić za N1.

Dolazak Ikee, prema njegovim rečima, treba tretirati kao šansu za domaće proizvođače. Podseća da Srbija trenutno izvozi trupce, a samo kada bi o tih trupaca pravila stolice i izvozila njih, domaća privreda bi prihodovala 260 miliona evra.

“Hajde da država pomogne domaće proizvođače da budu konkurentni. To je jedna šansa. Druga šansa je da veliki broj malih proizvođača radi poslove za Ikeu. Kao firma iz Ćuprije koja ima dva proizvoda, ali ti proizvodi idu u svih 400 prodavnica Ikee u celom svetu. Sguran sam da imamo kapacitet da domaći proizvođači mogu da rade za Ikeu i da zadovolje vrlo visoke standarde”, poručuje on.

Država, kako kaže, može da pomogne proizvođačima da zadovolje visoke standarde, ali odluka da li će uzeti njihov proizvod je isključivo na Ikei.

Štetu od dalje blokade najviše bi trpela Hrvatska

Ljajić je rekao i da je odluka Hrvatske da naknadu za fitosanitarnu kontrolu uvoza voća i povrća sa 270 evra vrati na 12 evra, jedini mogući pozitivan i realan ishod, te da bi dalje odlaganje prouzrokovalo još veće štete.

Ljajić je reko da ukoliko Hrvatska od danas počne da primenjuje tu odluku – a ne vidi razlog da bude do bilo kakvih odlaganja dođe – sa srpske strane više neće biti nikakavih pojačanih kontrola van onih uobičajenih u skladu sa zakonima i međunarodnom praksom.

Ministar kaže i da država trenutno anketira oko 160 izvoznika voća i povrća kako bi utvrdila da li je bilo štete. Ukoliko su privrednici pretrpeli štetu, ona će moći da se nadoknadi tako što bi sami izvoznici pokrenuli spor pred hrvatskim sudovima, budući da država takav postupak ne može da vodi.

Ljajić smatra i da je pritisak četiri države regiona koje su bile oštećene hrvatskim merama, i stav Evropske komisije, ali i stav dela hrvatske javnosti, doprineo tome da Zagreb promeni svoju odluku.

“Mislim da je i javnost (u Hrvatskoj) po prvi put bila sklona da veruje da se radilo o grešci u koracima, da je napravljen presedan, i da su se i zbog toga odlučuili da povuku odluku. Štetu su trpeli i njihvo privrednici. Jedini suficit Hrvatska ima sa regionom CEFTA. Sigurno da Hrvatskoj ne bi odgovoralo zaoštravanje, šteta bi bila za njih velika”, ocenjuje on.

Ministar ne veruje da je u konkretnom slučaju politika odigrala vodeću ulogu, iako su odnosi Srbije i Hrvatske gotovo tradicionalno zaoštreni krajem jula i početkom avgusta zbog obeležavanja godišnjice akcije “Oluja”.

“Motiv za donošenje odluke je bio da se udovolji domaćim proizvođačima. Hrvatska duplo više uvozi paradjza nego što izvozi, 13 puta više krompira uvozi nego što izvozi, osam puta zelene salate, dva i po puta jabuka i krušaka, pet puta breskvi, šljiva, nektarina… Pritisak farmera bio je veliki, ali ne rešavate administrativnom odlukom tu činjenicu koju imate”, poručuje Ljajić.

Hrvatska, kako kaže, svojim proizvođačima može da pomogne subvencijama, izgradnjom sistema za navodnjavanje, olakšicama za kupovinu mehanizacije, a ne tako što će drugim zemljama zabraniti da izvoze. Iako je objašnjenje Zagreba bilo da su mere donete kako bi se zaštitili hrvatski potrošači, Ljajić ističe da bi, usled trgovinske blokade, upravo potrošači na kraju kupovali skuplju robu.

Politika, prema njegovim rečima, generalno stvara klimu za ekonomske odnose i uveren je da bi Srbija, kada bi npr. imala povoljnije odnose sa Kosovom, u pokrajinu izvozila milijardu evra robe godišnje umesto sadašnjih 400 miliona, i to bez ikakvog dodatnog angažmana države.

“Slično je i sa Hrvatskom. Sada imamo 710 miliona evra robne razmene, a mogla bi da bude preko milijardu. Imamo 200 hrvatskih privrednih subjekata u Srbiji, daj bože da bude i više. Želimo povoljan ambijent za svakog stranog ulagača”, poručio je on.

Kada je nastao spor sa Hrvatskom, Crna Gora i Makedonija su odmah počele da se pozivaju na zaštitu Svetske trgovinske organizacije (STO), što Srbija nije mogla budući da nije članica, iako je pre 12 godina odlučila da aplicira za članstvo. Ljajić kaže da je velika šteta što Srbija još nije u STO jer je mehanizam rešavanja sporova u toj organizaciji, efikasniji i brži čak nego u EU.

Dva su razloga što Srbija nije članica STO, kaže Ljajić. Prvi razlog je to što Srbija i dalje ima izričitu zabranu prometa GMO proizvoda. Srbija, prema stavu STO, može svojim zakonima da ograniči proizvodnju, ali ne i promet GMO proizvoda, objašnjava ministar, ali dodaje da se promet praktično može zabraniti podzakonskim aktima.

“Ljudi nemaju razlog da se plaše. De jure ne bi bio zabranjen, de fakto bi bio zabranjen. Hoćemo da uvedemo zemlju u STO, a ne da omogućimo nešto što je do sada bilo zabranjeno. Faktičko stanje se ne bi promenilo”, kaže on. Drugi razlog su bilateralni pregovori sa članicama STO i otvorenja pitanja su ostala sa još četiri zemlje.

“SAD su rekle da će odustati od zahteva oko mesa, ako rešimo GMO. Brazil – sa kojim imamo problem oko kvota za živinsko mesto – traži 500 tona, a mi smo im dali 50 tona. Oni izvoze na Kosovo koje ne priznaju, već gledaju kao deo Srbije, i tamo izvoze već 500 tona, pa se ništa ne bi promenilo. Ukrajina je ozbiljan problem i to će ići teže, EU je stala na našu stranu. I Rusija se pojavila sad sa svojim zahtevima vezano za čelik i automobile. Imamo sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom, ali kada postanemo članica EU onda taj sporazum ne važi i Rusija želi da se zaštiti za taj period”, objasnio je ministar.

Ljajić kaže i da je Rusija, kada je pre tri godine ušla u STO, slavila u Ženevi cele noći, jer su znali šta to znači.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari