"Žene u D-molu" i "Duga božićna večera" 1

Gostovanje u Beogradu jednog od vodećih koreografa današnjice Radua Poklitarua obeležiće beogradske premijere dva jednočina baleta – „Žene u D-molu“ i „Duga božićna večera“ večeras na Velikoj sceni Narodnog pozorišta.

Oba baleta prvi put su izvedena pre dve godine u njegovoj baletskoj kompaniji Kijevski moderan balet i u njima se Poklitaru, kog mnogi pamte kao koreografa ceremonije otvaranja i zatvaranja Olimpijade u Sočiju 2014, pojavljuje u trostrukoj ulozi – kao koreograf, reditelj i libretista. Balete sa kojima će se predstaviti u Beogradu, Poklitaru je radio sa proverenim saradnicima – scenografom Andrejem Zlobinom i kostimografom Dmitrom Kuriatom. Na večerašnjoj premijeri i reprizama, najavljenim za 27. oktobar i 3. novembar, nastupaju solisti i hor Baleta NP.

„Duga božićna večera“ nastala je po motivima istoimenog komada Torntona Vajldera, a na muziku Antonija Vivaldija. Reč je o baletskoj kontemplaciji o prolaznosti života, punog beskorisnih radnji koje od ljudi kradu dragocene trenutke, sate i godine njihovog zemaljskog života. To je priča o istoriji porodice Bajard, u kojoj su godine predstavljene kao niz božićnih večera, a ljudske sudbine kroz gozbe i bankete. „Energična, groteskna koreografija lako pronalazi put do svakog srca u publici, bez dogmatičnog moralisanja, i navodi gledaoce na razmišljanje da li se razlikuju od likova na sceni“, kažu u NP.

Balet „Žene u D-molu“ na muziku Johana Sebastijana Baha inspirisan je divljenjem prema genijalnosti i polifonijom ovog velikog kompozitora. U njemu ima 16 glavnih ženskih likova, a ženske uloge izvode i muškarci.

– Celokupna plastičnost teksture baleta je u potpunosti polifonična. Tragična priča o nepostojećem ženskom prijateljstvu je samo izgovor za sofisticirane kompozicije sa mnoštvom figura i za dirljive duete, a zahvaljujući kombinaciji Bahove nebeske muzike i moderne ekspresivne plastičnosti, završnica ovog baleta se po veličini može porediti sa tragedijom biblijskih razmera – kaže Radu Poklitaru.

Poklitaru potiče iz moldavske baletske porodice. Rođen je u Kišinjevu, završio je Državnu koreografsku školu u Permu i diplomirao na beloruskoj Državnoj muzičkoj akademiji, gde je stekao zvanje balet-majstora. Od 1991. do 2001. bio je član Baleta Nacionalne opere i baleta Belorusije, a potom jednu sezonu balet-majstor Nacionalne opere Moldavije. Iz tog perioda su i njegove koreografije u Minsku, Kijevu, Moskvi, Permu… Trenutno je umetnički direktor kompanije Kijevski moderan balet, koju je osnovao 2006, a čiji rad podržava ukrajinski filantrop Vladimir Filipov. U svojoj baletskoj kompaniji radio je koreografije na muziku klasičnih i savremenih kompozitora, a jedno vreme bio je i umetnički direktor Akademskog operskog i baletskog pozorišta za decu i mlade u Kijevu. Postavio je više od trideset različitih baletskih predstava u evropskim teatrima, a njegovi baleti su izvođeni i na mnogobrojnim internacionalnim muzičkim festivalima i turnejama u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Holandiji, SAD, Japanu, Kini, Poljskoj, Estoniji, Tajlandu, Španiji. Na ceremoniji otvaranja Olimpijade u Sočiju izveden je njegov mini-balet „Prvi bal Nateše Rostove“ , na muziku različitih kompozitora, uz učešće zvezda Baleta Boljšog teatra, poput Svetlane Zaharove, Vladimira Vasiljeva, Ivana Vasiljeva i Aleksandra Petuhova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari