Knjigu „Najcrveniji ban, osobite pjesme i poskočice II“ Vuka Stefanovića Karadžića objavio je novosadski Solaris.
Ova simpatična knjižica ilustrovana je intrigantnim crtežima i neobičnim fotografijama. Priređivač izdanja je Sava Damjanov. Napisao je zanimljiv predgovor u kome objašnjava kako je došlo do objavljivanja rukopisa, predgovor je potpisao interesantnim, pseudonimom koji nije za citiranje, ali objašnjenje jeste: „po svim relevantnim i tekstološkim i poetičkim odlikama, on je integralni deo ‘Osobitih pjesama i poskočica’ publikovanih u Beogradu 1974. kao peta knjiga ‘Narodnih pesama’ iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stefanovića Karadžića, u izdanju SANU gde su ovi tekstovi i arhivirani“. Priređivač se pita kako se Živomiru Mladenoviću i ostalim vrsnim priređivačima Vukove zaostavštine dogodilo da baš petoj knjizi, koja je u celini erotskog i skatološkog karaktera, nedostaje stotinak stranica, upravo iz središnjeg dela rukopisa, što je lako evidentirati jednostavnim uvidom u paginaciju listova. Štaviše, priređivač ove inkriminisane građe kaže da je nije pronašao u Arhivu SANU, nego u Bonu.
Koliko je ovaj rukopis zanimljiv i važan ukazuje i književnica Lidija Ćirić, koja u izjavi za Danas kaže: „U podnaslovu ove zbirke pesama zabeleženo je da je ona II deo Osobitih pjesama i poskočica, što znači: istovremeno i preteča i nastavak popularnog Crvenog bana (iz 1978). Reč je, dakle, o erotskim „bezobraznim“ fantazmagorijama u stihu, često obogaćenim fotografijama, crtežima i sličnim vizuelnim materijalom. Čitalac se smeje od srca jer njihov humor je neporeciv: međutim, čitaocu se raspaljuje mašta jer ga i pozivaju da se istinski uključi u taj neobični, bizarni svet. Čuvena bajka o mama-kozi i njenih sedam jarića skriva se iza svake stranice Najcrvenijeg bana, mada ne čudi toliko što se na kraju ne pojavljuje lovac Luka nego što najpametnije, sedmo jare (koje je preživelo vučji masakr, da bi mami i lovcu pomoglo da spasu ostalih šest jarića!) ovde kao da i ne postoji. Osim ako i njega nije već na početku pojeo VUK u liku jednog savremenog srpskog pisca, čije se arhiepiskopsko ime nekoliko puta pominje kao mogući trag?“
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.