Obeležavanje 125 godina od rođenja Iva Andrića 1

Svečanim uručenjem Andrićeve nagrade Jeleni Lengold za najbolju zbirku pripovedaka u 2016. „Raščarani svet“ i predstavljanjem godišnjaka Sveske, u potpunosti posvećenom Andrićevom delu, danas će u Zadužbini „Ive Andrića“ početi program obeležavanja 125 godina od rođenja jedinog srpskog nobelovca, koju ova institucija organizuje zajedno sa Srpskom akademijom nauka i umetnosti.

– Datum Andrićevog rođenja nije tačno utvrđen. Smatra se da je rođen 9. oktobra, ali ima podataka koji ukazuju na 10. oktobar, čega se drži Zadužbina „Ivo Andrić“. Na kraju, nije bitno u koji se dan rodio, važno šta je posle uradio – rekao je juče na konferenciji za novinare u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti akademik Miro Vuksanović, predsednik Organizacionog odbora SANU za obeležavanje Andrićevog jubileja i prvi čovek Upravnog odbora Andrićeve zadužbine.

On je najavio da će se u petak, 13. oktobra, u Svečanoj sali SANU održati Svečana akademija posvećena Ivi Andriću, o kome će, osim njega govoriti još četvorica akademika: Matija Bećković, Milosav Tešić, Dušan Kovačević i Goran Petrović. Na toj svečanosti biće emitovani i tonski zapisi sa Andrićevim glasom, a u programu će učestvovati i dramski umetnici: Nebojša Dugalić, Milan Mihajlović i Petar Mihajlović. Na pozivnicama za ovu akademiju prvi put je javno štampana kopija rukopisa u kome akademici Slobodan Jovanović i Bogdan Popović 1926. predlažu Ivu Andrića za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije.

Prema Vuksanovićevim rečima, u Biblioteci SANU u toku je izložba o Andriću, a u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“ planira se otvaranje postavke Andrićevih knjiga objavljenih poslednjih 10 godina. Kruna obeležavanja Andrićevog jubileja, u okviru kog je izrađena kovanica i štampana marka sa Andrićevim likom, a ovaj pisac odlukom Ministarstva kulture i informisanja izabran na predlog SANU za temu ovogodišnje Školske olimpijade, biće naučni skup pod nazivom „Delo Ive Andrića“. U organizaciji SANU održaće se 13. i 14. decembra u sedištu ove institucije i na njemu će učestvovati 42 istoričara književnosti i književnih kritičara iz Srbije, RS i Crne Gore.

– Ne želimo da ulazimo u politiku i druge vode. Mi poštujemo Andrićevu želju i opredeljenost da piše na srpskom jeziku i da pripada srpskoj kulturi. On je u Beograd došao 1919. i u njemu ostao do smrti – rekao je akademik Vuksanović, naglasivši da se u decembru planira objavljivanje i prvog kola od pet knjiga pripovedaka Kritičkog izdanja Andrićevih dela, koje je u štampi.

– Ivo Andrić je jedni srpski pisac koji je već 60 godina deo svetske književnosti – preveden je na 59 jezika. Kod nas je među prvim i vodećim piscima u pripovedačkoj književnosti – čovek koji je u svom delu uspostavio jedinstvo misli, sećanja, sudbina i vremena, prikazujući ih prirodno. On je živ i savremen pisac, o čemu govori broj njegovih naslova koji se svake godine objavljuje kod nas i u svetu – istakao je Miro Vuksanović.

Prema podacima Andrićeve zadužbine, u ovoj godini jubileja, ne računajući pet knjiga kritičkog izdanja SANU, odobreno je 50 akreditacija – 34 za izdanja na srpskom, a 16 za izdanja na 10 svetskih jezika. Tu nije ubrojana i akreditacija za prevod „Mosta na Žepi“ na hindu.

Problemi sa kućama

Akademik Vuksanović ukazao je na loše stanje i probleme sa kućama koje su nekad pripadale Ivi Andriću. Prema njegovim rečima, „Andrić je u Višegradu dobio grad, ali je izgubio kuću“ – dom njegovo tetke i teče u kojoj je odrastao, nobelovac je poklonio gradu, koji je poklon potom prodao. Novi vlasnik, koji sad živi u inostranstvu, odbija da je preproda tu kuću Višegradu. Porodična kuća u Herceg Novom, koju je Andrić podigao posle ženidbe sa Milicom Babić Jovanović, sada je zatvorena i zapuštena, a Vuksanović smatra da bi veću pažnju trebalo obratiti i na stanje njegovog Muzeja i spomenika na Andrićevom vencu u Beogradu, kao i na ploče na kući u Prizrenskoj ulici, u kojoj je pisac proveo Drugi svetski rat i napisao najznačajnija dela.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari