Intimni portret jednog stvaraoca 1

Jedan od najpoznatijih reditelja na svetu, Stiven Spilberg, oduvek je privlačio pažnju publike i kritike.

Zato nije ni čudo što je dokumentarni film ekskluzivne HBO produkcije „Spilberg“ izazvao veliku pažnju javnosti. Ovaj dokumentarni dugometražni film dubinski proučava i analizira njegovu filmografiju, otkrivajući kako su Spilbergova lična iskustva podsticala njegov rad i menjala ga s vremenom.

Ne sme se zaboraviti da je Stiven Spilberg stvorio neprikosnoveni katalog revolucionarnih filmova tokom svoje gotovo pedesetogodišnje karijere. Beležeći razvoj ove čuvene ličnosti, nagrađivana rediteljka dokumentarnih filmova, Suzan Lejsi, snimila je gotovo trideset sati ekskluzivnih intervjua sa rediteljem, koji otvoreno govori o svom gorko-slatkom detinjstvu i večitoj opsednutosti filmovima, o počecima kada je bio televizijsko čudo od deteta, o usponu ka slavi kroz neverovatnu paletu blokbastera, kasnijim izletima u ozbiljnije dramske filmove, i ličnim i profesionalnim odnosima koje je razvijao godinama.

Ostvarenje „Spilberg“ takođe obuhvata izjave članova njegove porodice, prijatelja i kolega, kao i inserte i snimke iza scene sa snimanja njegovih brojnih značajnih filmova, uključujući „E.T.“, „Park iz doba jure“, „Spasavanje redova Rajana“, „Most špijuna“, i mnogih drugih.

Lejsi je intervjuisala više od osamdeset filmadžija, od poznatih i slavnih ličnosti do reditelja i producenata, inženjera iz filmske industrije, uključujući, Džej Džej Ejbramsa, Kristijana Bejla, Dru Barimur, Kejt Blanšet, Fransisa Forda Kopolu, Danijela Krejga, Danijela Dej-Luisa, Brajana de Palmu, Lauru Dern, Leonarda Dikaprija, Ričarda Drajfusa, Rejfa Fajnsa, Harisona Forda, Dejvida Gvena, Toma Henksa, Dastina Hofmana, Holi Hanter, Džefrija Kacenberga, Bena Kingslija, Kejtlin Kenedi, Džordža Lukasa, Lijama Nisona, Martina Skorsezea, Opru Vinfri i Roberta Zemekisa.

Rezultat je zapanjujuće intimni portret koji spaja Spilbergovo fascinantno pripovedanje u prvom licu sa dubinskim istraživanjem kreativnog procesa i umeća koji su ga proslavili, uz naglasak na teme poput rastanka, pomirenja, patriotizma, humanosti i čuđenja, koje se ponavljaju u njegovim delima.

Između ostalog, dokumentarcem su obuhvaćene i ove teme:

Spilbergovo detinjstvo u Finiksu. Bio je sin oca koji je radio puno radno vreme i majke koja je bila više kao sestra nego kao roditelj. Režiser je bio zlostavljan u školi i stvarajući filmove u vrlo ranoj dobi „preuzeo je kontrolu nad svojim životom“.

 Razvod braka roditelja nakon što su se preselili u Kaliforniju. Slabost porodice postala je tema koja je istaknuta u ranim filmovima kao što su „Bliski susret treće vrste“ i „E.T.“.

Njegov početak u industriji u Universalu, njegovoj „filmskoj školi“ nakon što nije uspeo da uđe u USC. (Legenda kaže da se Spilberg ušunjao na parcelu studija i zatražio kancelariju za sebe.) Izvršni direktor Sid Šnajberg stavio ga je pod ugovor na Universal televiziji, gde su ga zbog njegove mladosti videli kao novajliju, sve dok zbog filma „Duel“ nisu primetili njegov talenat.

Spilbergov dugometražni igrani film iz 1975, „Ajkula“, koji Spilberg opisuje kao „noćnu moru i jedan od najgorih scenarija“. Iako je film trostruko premašio proračun i nije išao kako je zamišljeno, zaradio je više novca od bilo kog prethodnog filma u istoriji i tako istakao Spilberga.

Niz Stivenovih uspešnih filmova. Spilberg je dobio etiketu „komercijalnog filmadžije“ i trudio se da ga kritika prihvati. Napetost između umetnosti i trgovine bila bi obeležena mnogim kritikama njegovih filmova.

Nije zaboravljeno ni režiserovo prijateljstvo sa ekipom zvanom „The Movie Brats“, a koju su činili Džordž Lukas, Frensis Ford Kopola, Brajan de Palma i Martin Skorseze: to je bratstvo reditelja koji su se okupili zbog svoje strasti za filmom i podrške koji su pružali jedan drugome, ali i zbog zdravog takmičarskog duha.

O važnosti porodice ovaj istaknuti filmadžija je recimo kazao: „Mislio sam da život počinje delovanjem“, priznaje Spilberg, osećaj koji se promenio nakon rođenja prvog sina sa prvom ženom, glumicom Ejmi Irving. S drugom ženom, s kojom je još uvek u braku, glumicom Kejt Kepšo, Spilberg je bio inspirisan za razmatranje svoje filmske baštine koju je želeo da ostavi sve većoj porodici, koja je ujedno i zaslužna za njegov zreliji rad.

Spilbergovo prihvatanje njegove jevrejske istorije i snimanje „Šindlerove liste“ prekretnica je kako za njega privatno tako i profesionalno. (Film je osvojio sedam Oskara, uključujući i prvi Spilbergov za najboljeg reditelja.) Nakon ovog filma, Spilberg, koji priznaje da je proveo veliki deo svog mladog života srameći se svog nasleđa, osnovao je fondaciju „Shoah“, koja beleži često zaboravljene priče onih koji su preživeli Holokaust i druge genocide.

Njegovo pomirenje sa ocem Arnoldom, veteranom iz Drugog svetskog rata, dogodilo se slučajno tokom snimanja „Spasavanje redova Rajana“. Sukob između oca i sina, Spilberg je prožeo kroz mnoge svoje prethodne filmove, a filmove je nazvao svojom „terapijom“.

Mračniji aspekti kasnijih filmova koji se odražavaju na savremena politička pitanja. „Ja sam patriota i pomalo idealista“, kaže Spilberg, koji se nije udaljio od borbe sa teškim temama u filmovima kao što su „Suvišni izveštaj“, „Minhen“ i „Most špijuna“.

Iako je Stivenova karijera evoluirala tokom godina, Spilberg ostaje lično „vođa“ filma i reditelj koji radi sa istim članovima ekipe neprestano gledajući kako može pomoći drugima. Kroz uspehe ali i neke pogrešne korake, blokbastere i nagrade, njegova strast za filmom i njegova predanost načinu pripovedanja ostaju postojane kao i uvek.

Režiju i produkciju HBO dokumentarca potpisuje nagrađivana Suzan Lejsi, u saradnji sa producentkinjama Emom Palds i Džesikom Levin, dok je dokumentarac uredila Debora Perc. 

Iza kamere: Suzan Lejsi 

Suzan Lejsi je tvorac i nekadašnja izvršna producentkinja proslavljenog serijala „American Masters“, koji se prikazuje na američkom kanalu PBS. Dobitnica je mnoštva nagrada, uključujući 12 Emija za seriju dokumentaraca i 12 Pibodi nagrada. Kao izvršni producent „American Mastersa“, Lejsi je producirala biblioteku od 250 filmova koji istražuju živote najdugovečnijih kulturnih ikona u Americi, od Čarlija Čaplina do Džejmsa Boldvina i Boba Dilana. Takođe, režirala je i filmove o različitim osobama kao što su Lenard Bernstajn, Dejvid Gefen, Džoni Mičel, Džudi Garland, Pol Sajmon, Rod Sterling i Lina Horn. 

Prikazivanje

Dokumentarac je dostupan i putem HBO usluga videa na zahtev GO i On Demand.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari