Bolje da se odreknemo Vučića nego Kosova 1

Verovatno bi za mesec avgust 2017. dežurnom SNS pljuvaču Vladimiru Orliću više pristajalo da se preziva Gavranović ili Svračković, ali da ne vređamo ptice.

Aktivnosti životinja počivaju na argumentima i prirodnim nagonima. To je za Orlića, ipak, za sada nedostižan, viši stadijum svesti.

Da se vratimo temi Kosmeta i reakcijama na otvoreno pismo Boška Obradovića Aleksandru Vučiću. Očigledno da mu je nešto zasmetalo kad se očas digla sva SNS mašinerija i artiljerija: RTV Pink, „pobožni“ Vučićević, Ksenija eks Vučić, Orlić…

Razlog je jasan. Prošlo je punih 10 godina od kada su Dveri i sadašnji predsednik Dveri, Boško Obradović, tada kao glavni urednik časopisa Dveri srpske, izašle sa prvom i jednom argumentovanom raspravom na temu Kosova i Evropske unije u časopisu „EUtanazija – Argumenti za i protiv EU“.

Od tada mnogo toga se, uglavnom lošeg, po Srbiju i srpski nacionalni i ekonomski interes dogodilo: tzv. Kosovo je jednostrano proglasilo nezavisnost, Tadić je potpisao katastrofalan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Borko Stefanović je započeo Briselske pregovore, a Vučić i Dačić pristali na implementaciju i nastavak antiustavnih Briselskih sporazuma, koji su nas doveli do pozicije da sada na Jarinju imamo granični prelaz, da Srbi sa Kosmeta nemaju nikakvu institucionalnu podršku svoje države da ostanu građani koji žive i rade po zakonima Republike Srbije, da se izbori na svim nivoima sprovode antiustavno od 2012…

Jedino što se nije promenilo i što se neće promeniti je stav Dveri i stav Boška Obradovića po pitanju Kosova i Metohije.

U moru lažnih i vremenski oročenih patriota, plaćenih apologeta i „analitičara“ Vučićeve nepogrešivosti i simulakruma života u okupiranoj Srbiji, zaboli kad se oglasi neko ko, za razliku od svih njih, nije menjao svoj stav i mišljenje.

Dobro je primetio Cvjetin Milivojević da kad nam je toliko potreban unutrašnji dijalog o Kosmetu, zašto isti ne vode i Albanci u okviru svojih širih društvenih okvira? Siguran sam da većina Albanaca na Kosmetu žali za državom Srbijom u kojoj su imali sva građanska prava o kojima sada samo mogu da sanjaju u zločinačko-kriminalnom NATO-OVK hibridu, koji sebe zove Republikom Kosovo.

Još 2007. u spomenutom temat časopisu „EUtanazija“ nagovešteno je „da je moguća nezavisnost Kosova prva kockica u nizu budućih dešavanja i budućih kriza na Balkanu, zato što je stabilnost Balkana u prethodnih 15 godina počivala na poštovanju međunarodnog prava. Pre svega na poštovanju Povelje UN i Završnog akta iz Helsinkija. Zato su sve bivše republike nekadašnje jedinstvene države Jugoslavije danas nezavisne države u svojim federalnim granicama“.

Od četiri međunarodna dokumenta: Završni akt Badinterove komisije iz 1991, Dejtonski mirovni sporazum iz 1995, Rezolucija 1244 SB UN iz 1999. i Ohridski okvirni sporazum iz 2001, primenom Briselskih sporazuma, direktno se krše dva, a indirektno još dva. Ako se od ova četiri stuba stabilnosti odnosa država i naroda na Balkanu krše akti iz 1991. i 1999. po pitanju Kosmeta, onda s pravom postavljamo pitanje, a što u nacionalnom interesu Srba iz BiH ili Makedonije se ne bi suspendovali preostala dva iz 1995. i 2001. i Republika Srpska prisajedinila Srbiji ili Kumanovska oblast?

Naravno da bi takav potez u ovom geopolitičkom trenutku izazvao lavinu nezadovoljstva i generisao nove sukobe, pri tom, za koje niko na Balkanu niti ima snage niti ima želje, jer su svi pod manjom ili većom okupacijom sa Zapada. Svi narodi na Balkanu žele da žive slobodno, u uređenim državama i od svog rada. To isto želimo i mi, Srbi.

Zato smatramo da je Vučićeva politika odricanja od međunarodnog prava politika postepene destabilizacije i novih sukoba na Balkanu, koji nisu u interesu dugoročnog mira i budućnosti svih naroda koji na njemu žive. Zato ponavljam sjajnu formulaciju Boška Obradovića: ako treba da se odreknemo Kosova i Metohije ili Vučića, bolje Vučića.

Autor je direktor Informativne službe Srpskog pokreta Dveri

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari