Betonom protiv "mrtvog zelenila" 1

Početkom septembra, JKP „Zelenilo – Beograd“ počelo je s betoniranjem parka na Ušću i podizanjem betonskih ograda oko stabala.

Građani su o radovima obavešteni tek nekoliko dana pre nego što su prvi bageri započeli uništavanje zelene površine i to oglašavanjem projekta na bilbordima u neposrednoj okolini parka „Ušće“.

„Zelenilo“ je aktivnosti opisalo kao „radove na uređenju Parka“ kojima je obuhvaćen prostor između Brankovog mosta, Bulevara Nikole Tesle, hotela „Jugoslavija“, Dunava i Save, ukupne površine veće od 880 hiljada kvadratnih metara, u okviru kojeg je predviđeno uređenje zelenih površina, kao i izgradnja gondole koja će Ušće povezati sa Kalemegdanom, te velikog panoramskog točka i jarbola visine 120 metara. Na sajtu ovog javnog komunalnog preduzeća navedena je i sledeća izjava gradonačelnika: „Rekonstruisan park Ušće će potpuno da promeni izgled ovog dela Beograda… Posle završene rekonstrukcije park će imati sedam zona sa raznim sadržajima za posetioce koji će ga činiti atraktivnim kao što su Central park u NJujorku i Gorki park u Moskvi.“

Fascinacija gradonačelnika parkom Gorki nije nova – o nameri da Ušće uredi po ugledu na njega govorio je i u maju prošle godine, s tvrdnjom da u moskovskom parku nema „mrtvog zelenila“. Ubrzo su rebalansom budžeta odvojena sredstva za oživljavanje „mrtvog zelenila“, a već u januaru organizovano je svečano predstavljanje dokumenta „Strategija uređenja parka na Ušću – People’s Park“, koji je izradio arhitektonski biro Gehl Architects. Gradonačelnik se nije osvrtao na pitanje finasiranja ovakvog dokumenta i odabira autora, ali više o tome sazajemo od gradskog urbaniste Milutina Folića, koji je otkrio da je projekat zapravo donacija kompanije „MPC properties“. Igrom slučaja ili ne, u isto vreme ova kompanija najavljuje početak radova na izgradnji još jedne kule pored bivše zgrade CK na Ušću. Ipak, detaljne podatke o uslovima pod kojima je Gradska uprava Beograda primila ovu donaciju, incijativa Ne da(vi)mo Beograd nije mogla da sazna od nadležnih organa, te je zahtev predmet postupka pred poverenikom za informacije od javnog značaja.

Pored „mrtvog zelenila“, gradonačelnik je rekonstrukcijom parka želeo da animira i građane, pa je najavio njihovo uključivanje u biranje rešenja. Nije mu bilo čudno da takvu nameru iznese na događaju na kojem je predstavljen gotov projekat uređenja, kao ni da nameru dodatno opiše rečima da će „to svakako biti prvi slučaj da se jedna velika zelena površina uređuje konsenzusom svih građana Beograda“, a da odmah zatim u park pošalje bagere. Ono što Mali sigurno zna, ali je „zaboravio“ da napomene, da učešće građana u oblikovanju parka na „Ušću“ ne zavisi od dobre volje gradonačelnika, već da je organizovanje arhitektonskog konkursa i izrada detaljnog plana – zakonom propisana obaveza.

Uprkos tome, gradska uprava se opredelila za kršenje propisa – rešenje je izabrano iza zatvorenih vrata, sa agendom koja izaziva opravdanu sumnju, a građanima nije data mogućnost da utiču na oblikovanje ovog značajnog mesta u Beogradu, pa čak ni putem aplikacije za mobilne uređaje, kako je obećano.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari