Božo Koprivica: Časno i hrabro 1Foto: Stanislav Milojković

Poslednji istup kao predsednik Ninovog žirija iskoristio je Božo Koprivica da hrabro i časno pozove na otpor ovoj i ovakvoj vlasti.

Rekavši da, pre Ninovog žirija, nikada nije bio predsednik bilo čega, ovaj čovek koji je svojim delom zadužio srpsku i jugoslovensku kulturu, primetio je da predsednik Aleksandar Vučić nikada nije radio ništa i da se to „svakosatno klepetalo“ „jedino dobro oseća među svojim papagajima“ poput Malog i Vulina, te da je „Beograd dužan da ukloni tu pošast otporom“. Izrečen na dan raspisivanja beogradskih izbora, ovaj poziv dobio je na još većoj težini. I izazvao pažnju javnosti možda i veću nego sam novi laureat Ninovog priznanja. Koprivičina oštrina, glasnost i beskompromisnost nisu, međutim, nepoznati onom upućenijem delu kulturne javnosti. Evo, na primer, kako je to izgledalo u izjavi za Danas povodom ukidanja Utiska nedelje. „Karijera Aleksandra Vučića do juče-prekjuče svela sa na podstrekivanje na mržnju, rat, na prekrajanje granica, mržnju prema drugim narodima, štićenje ratnih zločinaca Mladića i Karadžića i inih. I kakve on ima kvalifikacije za funkciju premijera? On pred Angelom Merkel, Putinom i bilo kim pezi, a u Srbiji reži, međutim, ja to shvatam kao kevtanje dopomoćnika prvog i drugog vojvode. Ali, taj dečko me više stvarno ne zanima, možda njegovi lirski pasaži o sopstvenoj porodici. I, obraćanje samom sebi u trećem licu – to je prvi i najbolji znak diktature“, rekao je tada Božo Koprivica.

I nije to tek obračun jednog partizanovca sa jednim zvezdašem. Jer, u Koprivičinoj biografiji se neizostavno i sa sigurnošću može napisati to – Partizanovac i to ovako, velikim slovom. Pa, nadalje, ljubitelj fudbala i poezije, i poznavalac istih sa podjednakom erudicijom i strašću. Čovek pozorišta i najveći fan glumaca, dramaturg po pozivu u mnogim teatarskim i ponekom filmskom poduhvatu. Povodom njegove knjige o fudbalu i poeziji „Samo bogovi mogu obećati“ Miljenko Jergović rekao je da je Koprivica „amalgam velikog pesnika i fudbalskog navijača stare škole“. I druge njegove knjige spajaju naizgled nespojivo – „Kiš, Borhes, Maradona“, „Volej i sluh“, „Dribling, 1001 noć“.

Rođen u zimu, u decembru 1950. u Nikšiću. Diplomirao svetsku književnost kod profesora Vojislava Đurića. Poznavalac, ljubitelj i branitelj dela i prijatelj Danila Kiša i Mirka Kovača, među ostalima. Poziv na otpor svake vrste neretko (nam) upućuje onim kišovskim – „ne dajte se pasjim sinovima!“ ili – „smrt fažizmu!“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari