Svađa u AfD-u dan posle izbora 1Foto: Sascha Ditscher/EPA

Desno orijentisana, nacionalistička partija Alternativa za Nemačku (AfD), odmah nakon izbora na kojima je po prvi put uspela da osvoji mesta u parlamentu, obećala je da će krenuti u borbu protiv „invazije stranaca“. „Mi želimo drugačiju politiku“, izjavio je Aleksander Gauland iz ove stranke.

Kancelarka Angela Merkel osvojila je četvrti uzastopni mandat, ali njena konzervativna koalicija Hrišćansko-demokratske unije i Hrišćansko-socijalne unije (CDU-CSU) ostvarila je najlošiji rezultat na izborima u poslednjih 70 godina, prenosi Bi-Bi-Si. Merkel sada počinje pregovore o formiranju nove koalicione vlade. Sadašnji koalicioni partner njenog bloka, Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD), najavio je da će preći u opoziciju posle sopstvenog „istorijskog gubitka“ na izborima, takođe najvećeg od 1949.

Kampanja AfD-a izvukla je korist iz odluke Angele Merkel da otvori granice Nemačke za neregistrovane migrante i izbeglice 2015, uglavnom sa Bliskog istoka. Uspeh nacionalista je šokirao nemački politički „establišment“, a protesti protiv ove antiislamski orijentisane stranke su održani u nekoliko gradova odmah nakon objave rezultata izbora.

„Milion ljudi, stranaca, koji su dovedeni u zemlju nam oduzimaju deo te zemlje i mi kao stranka to ne želimo. Ne želimo da izgubimo Nemačku zbog invazije stranaca koji dolaze iz drugačije kulture. To je vrlo jednostavno“, izjavio je Gauland na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

On je rekao da je AfD – za koju se očekuje da će zauzeti 94 od 709 mesta u parlamentu i tako postati treća snaga u Bundestagu – izabrana zato da bi „beskompromisno rešavala“ imigraciona pitanja.

Međutim, među liderima stranke su se već pojavile podele i neslaganja oko mišljenja u kom pravcu AfD treba da se kreće. Frauke Petri, jedna od najuticajnijih lidera AfD-a, juče je saopštila da se neće priključiti svojoj parlamentarnoj grupi u Bundestagu zbog nesuglasica sa kolegama iz stranke. „Odlučila sam, pošto sam pažljivo razmislila, da neću sedeti sa (AfD) parlamentarnom grupom u Bundestagu“, izjavila je Petri na istoj konferenciji za novinare na kojoj je govorio Gauland, pre nego što je naglo napustila prostoriju, na iznenađenje ostalih članova stranke. Petri, koja je najpopularnija ličnost u stranci, rekla je da postoje neslaganja „oko sadržaja“ u stranci, a osim toga, ranije je već kritikovala Gaulanda zbog toga što je rekao da će „goniti“ Angelu Merkel. Kako piše Bi-Bi-Si, analitičari smatraju da je ovaj potez znak da, nakon što je osvojila mesto u parlamentu i dovela stranku do ovako dobrog rezultata na izborima, Petri smatra da ima pravo da je oblikuje prema svom nahođenju – a ona želi da učini AfD umerenijom i da ublaži nacionalistički ton stranke.

Iako blok Angele Merkel i dalje ostaje najveći u Bundestagu, donjem domu parlamenta, ovo je najgori rezultat na izborima za koaliciju CDU/CSU još od 1949, kada su kada su parlamentarni izbori u Nemačkoj održani prvi put posle Drugog svetskog rata. Obraćajući se svojim pristalicama, Merkel, koja je na mestu kancelara 12 godina, rekla je da se nadala „boljem rezultatu“ i najavila da će se njena vlada baviti ekonomskim i bezbednosnim pitanjima, kao i rešavanjem ključnih problema sa migracijom. „Danas možemo da kažemo da imamo mandat da preuzmemo odgovornost i da ćemo je preuzeti smireno i u dogovoru sa svojim partnerima, naravno“, rekla je Merkel.

Analitičari tvrde da će ovi izbori ući u istorijske knjige iz dva razloga: prvo, Angela Merkel je osvojila svoj četvrti mandat ali sa najlošijim rezultatom do sada, a drugo – nacionalisti su sada postali deo nemačkog establišmenta. Osim toga, Merkelova je pretrpela dodatni gubitak podrške, pošto je lider SPD-a Martin Šulc objavio kraj „velike koalicije“ sa njenim blokom. On je rekao da je to „gorak dan“ za socijaldemokrate, ali je obećao da će sprečiti da AfD bude glavna opoziciona stranka i da time zadobije određene privilegije. „SPD je dobio mandat da bi bio snažna opozicija, mandat da brani demokratiju u ovoj zemlji od svih onih koji je dovode u pitanje i napadaju je“, rekao je Šulc.

Proces formiranja nove koalicije bi mogao da potraje mesecima. Pošto SPD više nije u igri, najverovatnije je formiranje „Jamajka“ koalicije, nazvane tako zbog boja zastave. Ona bi podrazumevala spajanje crne CDU/CSU, „žute“ Slobodne demokratske partije (FDP) i Zelenih. Ova kombinacija bi mogla da dovede do nestabilnosti, pošto se Zeleni i FDP ne slažu oko glavnih političkih pitanja, ali samo formiranje ovakvog saveza bi obezbedilo dovoljno mesta u novom sastavu Bundestaga.

Sve stranke su se izjasnile protiv saradnje sa AfD. AfD je tražio tražio zabranu minareta i tvrdio da islam nije kompatibilan sa nemačkom kulturom. Nekoliko njihovih kandidata je povezivano sa krajnje desničarskim stavovima. Na posterima tokom njihove kampanje su se nalazile poruke poput „Zaustavite islamizaciju, glasajte za AfD“ i „Burke? Mi se zalažemo za bikini“, uz slike na kojima su se nalazile žene sa burkama.

Prema nekim analizama, za AfD su najviše glasali ljudi stari između 35 i 44 godine, a najmanje oni preko 70 godina. Beatriks van Štrok, jedna od najznačajnijih članova AfD-a, za Bi-Bi-Si je rekla da će ova stranka u parlamentu najpre pokrenuti pitanja o „migraciji, islamu i jačem savezništvu sa EU“.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari