Hrvatska se sprema za izbore u Bosni

Prema izveštajima, ona će taj deo BiH posetiti u martu. Grabar Kitarović se juče sastala s predstavnikom međunarodne zajednice za BiH Valentinom Inckom, s kojim se složila da je veoma važno da političke stranke u BiH postignu dogovor o izmenama izbornog zakona kako bi se nakon parlamentarnih izbora u BiH u oktobru 2018. mogla formirati nova vlast.

Prvog dana posete hrvatska predsednica sastala se sa članovima Predsedništva BiH, i pored ostalog istakla da „Hrvati nisu i neće biti nacionalna manjina u BiH“. Takođe je navela da je “Hrvatska uvek bila i ostaće prijatelj BiH”.

Slavo Kukić, sociolog iz BiH, kaže za Danas da je “BiH s Hrvatskom i Srbijom „toliko izmrežena – i hiskorijski i kulturološki pa i, ako hoćete, obiteljski – da bi pametni političari u njoj istrajavali na dobrosusjedskim odnosima koji državne granice po iskustvu nordijskog modela potpuno relativiziraju. Nažalost, puno je onih koji bi te granice čak i dodatno pojačavali.”

Iz bosanskohercegovačkog susedstva se, kaže Kukić, neretko, umesto da se poštuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH, šalju poruke kojima se drži lekcija o tome kako ona treba biti uređena. “S tim u vezi mene osobno ohrabruju, ako odražavaju njezin istinski stav, poruke koje je gospođa Grabar Kitarović odaslala tijekom svojih razgovora s bosansko-hercegovačkim političkim vrhom – jer, ne zaboravimo, u zadnjih godinu dana puno više je bilo njezinih poruka koje su izazivale polemike, frustracije, pa i reakcije koje nisu u interesu ni BiH ni Hrvatske”, kaže Kukić.

On se osvrnuo na sarajebske izjave Grabar Kitarović o odnosima u regionu – “i, ruku na srce, također u duhu državnika kakvim se u zadnjih godinu dana baš i ne može pohvaliti. Samo da njezin istup za novinstvo bude početak jedne drugačije prakse – i da se prenese i na sve druge lidere s prostora dejtonskoga četverokuta.”

Kukić, međutim, naglašava da je ovo samo jedna strana medalje posete Grabar Kitarović, te da joj se u tom kontekstu ima šta zameriti. “U pitanju je, prije svega, briga za nešto što je unutarnja stvar BiH. U pitanju je, naime – kad već nije prošlo lobiranje po svijetu – pokušaj da se izvrši pritisak kako bi se napravile izmjene Izbornog zakona koje odgovaraju samo jednoj političkoj partiji, HDZ BiH”, naglašava Kukić i dodaje da “pametan državnik na njezinu mjestu u vezi s tim progovorio ne bi ni jednu rečenicu – kamoli vršio pritiske o pravcu u kojem te promjene trebaju ići. Jer, pritiscima se, pa i ucjenama o suradnji Zagreba i Sarajeva, postići ne može ništa.”

Davor Đenero, analitičar iz Zagreba, kaže za Danas da poseti Grabar Kitarović BiH ne treba pridavati regionalni značaj jer je bilateralna „i za cilj ima da hrvatska predsednica sanira određene napetosti između Hrvata i Bošnjaka, pri čemu u tome nije postigla poseban uspeh“. “Očito, obe strane u Federaciji (BiH) su svaka na svojoj poziciji, što bi mogao biti alarm upozorenja pred parlamentarne izbore u BiH, gde se može očekivati problematična situacija jer svaka strana nosi svoj teret – s jedne strane Hrvatska kada je reč o BiH i čak i kada su sa hrvatske strane najbolje namere zaboravlja na političku taktičnost, pa u Sarajevu njene poteze tumače kao mešanje u unutrašnje stvari zemlje”, kaže Đenero. Sa strane BiH, odnosno s bošnjačke strane, smatra Đenero, problem je što Bošnjaci zaboravljaju da je BiH složena država, te da u takvoj zajednici načelo većinske demokratije ne daje rezultate. “Unutar takvih zajednica je zagarantovana zastupljenost političke elite i preduslov za funkcionisanje takve zajednice je da svako bira svoju zajednicu”, naglašava Đenero.

Kada je reč o tome da je Grabar Kitarović rekla da Hrvati nisu i neće biti nacionalna manjina u BiH, Đenero kaže da je prvi deo rečenice zapravo interpretacija dejtonskog aranžmana, a drugi proizilazi iz ustavne obaveze Vlade Hrvatske da štiti interese Hrvata van Hrvatske. “To se moglo mekše izgovoriti, ali ta poruka nije nova”, ukazuje sagovornik Danasa.

Poseta Ahmićima
Sarajevo – Predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović posetila je juče Ahmiće, gde je 16. aprila 1993. ubijeno 116 Bošnjaka, od kojih 33 žene i dece. Kako su prenele agencije, Grabar Kitarović je Ahmiće, gde se poklonila žrtvama i položila cveće kod spomen-obeležja, obišla bez prethodne najave i na svoju inicijativu. Isto važi i za Križančevo Selo kod Viteza, preneo je index.hr.