Putevima sicilijanske mafije 1Foto: Safeta Biševac

Ako pitate prosečnog Sicilijanca vlada li i dalje mafija ovim ostrvom, verovatno će vam odgovoriti – ne, to su legende i filmske priče.

Neki drugi, upućeniji koji poznaju ili žive na ostrvu, a nisu Sicilijanci bez razmišljanja će vam reći da mafija još vodi glavnu reč i kontroliše život u ovom prelepom delu Italije. Samo što su uglavnom legalizovali svoje poslove. Poslednjih godina mafija se uključila u trgovinu ljudima pa hiljade izbeglica koje uglavnom iz Afrike preko Libije stižu u Evropu, dolaze kanalima koje organizuje i kontroliše sicilijanska mafija. Izbeglice su vidljive i na Siciliji. Mafiji otplaćuju dolazak u Evropu tako što kao robovska snaga rade na branju voća, povrća ili prodaju razne drangulije turistima.
Povremena hapšenja mafijaških „donova“, nije značajnije ugrozila njen uticaj. Najpoznatija istraga, suđenje i osuda više mafijaških bosova u slučaju koji je vodio čuveni sudija Falkone osamdesetih godina, završio se neslavno po italijansku državu. Mafija je sudiju Falkonea, njegovu suprugu i troje telohranitelja ubila u spektakularnoj eksploziji 350 kilograma eksploziva na putu od aerodroma u Palermu do samog grada. „Cinkaroš“ Tomaso Busketa prošao je nešto „bolje“. Doživeo je duboku starost, ali je zato mafija odlučila da njegovu izdaju kazni tako što će zatrti „izdajničku porodicu“ i ubiti sve koji nose prezime Busketa na Siciliji. Rečeno – učinjeno. Omerta nije šala.
Sicilija je ne samo najveće italijansko već i najveće ostrvo u Sredozemnom moru i na njemu živi oko 5,5 miliona stanovnika. Ima poseban status i najširu autonomiju u okviru Italije. Svodi se na to da imaju svoj parlament i autonomnu vlast, a od Rima dobijaju značajnu finansijsku pomoć i ne pada im na pamet da se otcepljuju. Neće, međutim, ni da se spajaju s kontinentalnim delom Italije, od koje ih deli mesinski moreuz širok tri kilometara. Bivši italijanski premijer Silvio Berluskoni je, tokom jedne od predizbornih kampanja, obećao gradnju mosta koji bi povezao Siciliju s Italijom. Ništa od toga.
Sve se pretvorilo u medijsko-političku šaradu. Kamen temeljac postavljen, političari održali vatrene govore, mediji to snimili i prenosili, ali već sledećeg jutra na gradilištu nije bilo nijedne mašine. Neće Sicilijanci da se spoje s ostatkom Italije. Insistiraju na tome da su pre svega Sicilijanci i specifičnostima svog ostrva i načina života. Ni mafija nije htela most. Nije odgovarao njihovim poslovnim planovima, a i ne žele da preko mosta na Siciliju stignu poroci kontinentalnog dela Italije. Droga, na primer. To je jedna od specifičnosti sicilijanske mafije. Dugo su se stari mafijaški bosovi opirali predlozima „mladih lavova“ da se upuste u trgovinu drogom. Na kraju su popustili, uz uslov da droga ne stigne na njihovu Siciliju. Zato je i danas broj narkomana i količina droge na Siciliji minimalna.
Ovo ostrvo izuzetne lepote i istorije i dalje je sinonim za mafiju. Ne čudi onda što su omiljena mesta koje turisti neizostavno posećuju sela Savoka i Forca d’Agro. Smeštena na vrhovima brda, oba sela su poznata po tome što je u njima sniman „Kum“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari