Beograd: Anastasov selfi 1

Za naslov ove dopisnice zaslužan je profesor Fakulteta primenjenih umetnosti Čedomir Vasić, koji je prošlog petka na otvaranju izložbe o Anastasu Jovanoviću u Domu Vojske Srbije ocenio da je autoportret jednog od prvih srpskih fotografa, litografa, slikara i pionira modernog vizuelnog jezika u nas, zapravo „prvi srpski selfi“.

Anastas Jovanović nije glavni junak ovog „dopisa“, ali ima zapaženu sporednu ulogu u jednoj od epizoda u knjizi „Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda“ Nenada Novaka Stefanovića, o kojoj je ovde reč. Kao što postoji hrana za dušu, tako postoje i knjige sličnog žanra, u koje spada i Stefanovićevo novo delo – preporučljivo svim Beograđanima kojima rodni grad, zahvaljujući urbicidu sklonoj odlazećoj gradskoj upravi, već poduže liči na svoje fotografije iz Drugog svetskog rata u kome su ga bombardovali i Nemci i saveznici.

Stefanovićeva knjiga, čiji je moto „jedna kuća – jedna ljubavna priča“ za dva meseca od objavljivanja doživela je dva izdanja, a na top-listi svog izdavača – Lagune – drži visoko četvrto mesto. Već je proglašena za arhitektonski i istorijski vodič kroz prestonicu Srbije, književni bedeker za istraživanje Beograda, u kome su se tokom višedecenijskog autorovog istraživanja spojili faktografija o zdanjima i ličnostima, sentimentalne povesti i urbana mitologija. U okviru 37 ljubavnih priča, koje povezuju vreme od 19. veka do posleratnog komunističkog perioda, jedna od prvih vladarskih storija posvećena je knezu Mihailu i kneginji Juliji.

Dva dvora u kojima su živeli više ne postoje, a kao simbol njihove veze, koja se završila razvodom, Stefanović je odabrao Prvu varošku bolnicu, danas sedište Srpskog lekarskog društva u Ulici DŽordža Vašingtona broj 19. Osnovana 1841, ova bolnica dugo nije imala svoju zgradu, pa je knez Mihailo pokrenuo inicijativu za njenu izgradnju. Zajedno sa Ilijom Milosavljevićem Kolarcem bio je jedan od darodavaca placa, koji je otkupio od tadašnjeg ministra pravde Đorđa Cenića. Zasluga kneginje Julije je organizovanje dobrotvorne akcije na kojoj je sakupljeno nešto više od 1.677 dukata za izgradnju bolnice, koja je imala u to vreme najmoderniju medicinsku opremu, ventilaciju, podno grejanje i koštala je skoro dvostruko više od Narodnog pozorišta. Arhitekta Jovan Frencl projektovao je zgradu po ugledu na Jevrejsku bolnicu u Berlinu koja, uz Kapetan Mišino zdanje, predstavlja najznačajniji primer romantizma sa elementima romanske i gotske arhitekture u Beogradu. Kad je zgrada Prve varoške bolnice svečano otvorena 1. maja 1868, kneginja Julija je već tri godine bila razvedena od kneza Mihaila.

Potomak plemićke porodice Hunjadi, rodila se u Beču, gde je na dvoru upoznala imućnog kneza Mihaila i za njega se udala dok je bio u izgnanstvu. Stefanović tvrdi da je pre udaje bila povremena ljubavnica cara Franje Josipa, a da je povod za razvod od srpskog kneza njeno neverstvo – veza sa vojvodom Karlom od Adenberga, za kog se udala posle ubistva kneza Mihaila. U celu tu stvar, kao upravnik kneževog dvora, bio je upućen i Anastas Jovanović, zahvaljujući kome je dnevnik kneza Mihaila o tom delu njegovog života čuvan u tajnosti sve do 1992. godine. Na izložbi Anastasa Jovanovića portreti kneza Mihaila i kneginje Julije imaju centralno mesto. Nedaleko od njih je i litografija ćerke kneza Aleksandra Karađorđevića kneginje Kleopatre, za koju se vezuju priče o navodnoj tajnoj neostvarenoj ljubavi sa knezom Mihailom, koja umalo nije izmirila poslednje dve srpske vladarske dinastije.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari