Završni čin pristupanja Finske je završen pošto je ministar inostranih poslova Finske predao pristupni dokument Antoniju Blinkenu

NATO
Završni čin pristupanja Finske je završen pošto je ministar inostranih poslova Finske predao pristupni dokument Antoniju Blinkenu

Finska je postala 31. članica NATO pakta, a time se udvostručila granica Rusije i ove vojne alijanse.

Ministar inostranih poslova Finske potpisao je pristupni dokument i predao ga američkom državnom sekretaru Antoniju Blinkenu.

Odluka o pristupanju bila je podstaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu, pošto Finska sa Rusijom deli dugu granicu.

Pristupanje Finske je nazadovanje za ruskog predsednika Vladimira Putina, koji se više puta žalio na širenje NATO-a pre invazije na Ukrajinu u punom obimu.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov upozorio je da će Rusija „budno pratiti“ šta se dešava u Finskoj, opisujući proširenje NATO-a kao vršenje bezbednosti i nacionalnih interesa“.

„Ovo će Finsku učiniti bezbednijom, a NATO jačim“, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

„Putin je mislio da će invazijom da smanji granicu sa NATO-om, ali dobija upravo suprotno“.

Američki državni sekretar Antoni Blinken rekao je da je „u iskušenju da kaže da je to možda jedina stvar za koju može da se zahvali Putinu“.

„Zato što je još jednom ovde podstakao nešto što tvrdi da želi da spreči agresijom Rusije“, rekao je on.

Turska je prvobitno blokirala pristupanje nove države članice, žaleći se da Finska podržava „teroriste“.

Švedska se prijavila za članstvo u isto vreme prošlog maja, ali ju je Turska blokirala iz istih razloga.

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan optužio je tu zemlju da prihvata kurdske militante i dozvoljava im da demonstriraju na ulicama Stokholma.

Svako proširenje NATO-a moraju da podrže sve države članice.

„Podići ćemo finsku zastavu prvi put ovde u sedištu NATO-a. Biće to dobar dan po finsku bezbednost, po nordijsku bezbednost, po NATO u celosti“, izjavio je Jens Stoltenber, generalni sekretar NATO-a u Briselu.

„Kao rezultat i Švedska će biti sigurnija“, rekao je.

Članstvo Finske jedno je od najznačajnijih trenutaka u novijoj istoriji NATO-a.

Finska, sa 1.340 kilometara dugom granicom sa Rusijom i jednim od najmoćnijih arsenala naoružanja u zapadnoj Evropi, odlučila je da odustane od neutralnosti i pridruži se alijansi kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

Švedska je takođe odustala od dugogodišnje posvećenosti neutralnosti prilikom prijave za pridruživanje NATO, ali za razliku od suseda, ne deli granicu sa Rusijom.

Jedan od temeljnih principa NATO-a je princip kolektivne odbrane, što znači da se napad na jednu državu članicu tretira kao napad na sve njih.

Finska će postati sedma NATO zemlja u Baltičkom moru, dalje izolujući ruski priobalni pristup Sankt Peterburgu i Kalinjingradu.

Gotovo preko noći prošlog proleća, podrška članstvu u NATO-u skočila je sa nedovoljne jedne trećine Finaca, na gotovo 80 odsto.


Pogledajte i ovaj video:

Ukrajina i Rusija: Šta je zona zabrane letenja
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari