američki Kongres

Getty Images
Zgrada Kongresa

Mesecima su Ukrajinci tražili dodatnu vojnu opremu od zapadnih saveznika, pre svega Amerike, upujući dramatične apele da neće izdržati pred naletom ruske vojske.

Doći će do „trećeg svetskog rata“ ako Ukrajina izgubi sukob sa Rusijom, rekao je Denis Šmihal, ukrajinski premijer, za BBC, uoči nove debate u američkom Kongresu oko vojne pomoći od 61 milijardu dolara.

Ovaj paket nedeljama je bio blokiran u Kongresu, jer su se republikanci usprotivili slanju novca u inostranstvo umesto na američko-meksičku granicu kako bi se srečio priliv migranata.

Senat, gonji dom američkog Kongresa, u februaru je usvojio predlog zakona o dodatnoj pomoći Ukrajini, ali i Izraelu i Tajvanu, ali se sve do sada Predstavnički dom, donji dom, nije sastajao.

U subotu, 20. aprila, Predstavnički dom je sa 311 glasova za i 112 protiv usvojio predloženi paket pomoći.

Dok je svih 210 delagata Demokratske stranke glasalo za, više republikanaca je bilo protiv nego za – 112 prema 101.

Po usvajanju, u Predstavničkom domu su pojedini delegati mahali ukrajinskim zastavama i aplaudirali.

Donji dom Kongresa je usvojio i paket finansiranja Izraela u vrednosti od 26,4 milijarde dolara.

U pomoć je uključena vojna oprema, između ostalog i dopunjavanje sistema protivvazdušne odbrane, kao i finansiranje humanitarnih mera.

Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski boravio je u Vašingtonu krajem prošle godine, ali se iz Amerike vratio nezadovoljan jer nije dobio planirani novac.

U gotovo svakom potonjem obraćanju poručivao je da Ukrajina neće moći da se odupre Rusiji i da će izgubiti rat ako ne dobije novu pomoć, pre svega u vidu američkih protivazdušnih sistema Pejtriot.

Amerika je do sada već dala Ukrajini desetine milijardi dolara, a najvažnija pomoć bila je vidu Pejtriota.

Administracija Džozefa Bajdena prethodno je upozoravala da je situacija u Ukrajini teška, da ukrajinskoj vojsci nedostaje municije i da je moral je nizak, kako ruska vojska napreduje na frontu.

„Postoji veoma realan rizik da bi Ukrajinci mogli da izgube na bojnom polju do kraja 2024, ili barem da [ruskog predsednika Vladimira] Putina dovedu u poziciju da on suštinski diktira uslove političkog rešenja“, rekao je direktor američke obaveštajne agencije Vilijam Berns prošle nedelje.

Ukrainian servicemen, call signs "Kapusta", 24 and "Maluk", 29, of an anti-tank unit of the 95th Brigade leave the area where they unveiled a Kornet guided missile launcher that the Ukrainian army claims they seized from Russian troops, now in use to combat against Russia's invasion of Ukraine, near Kreminna, Luhansk, Ukraine March 26, 2023.

Reuters

U prvom reagovanju, Zelenski je na društvenoj mreži Iks napisao: „Ameriko, hvala ti!“.

„Demokratija i sloboda će uvek imati globalni značaj i nikada neće propasti sve dok Amerika pomaže da ih zaštiti.

„Važni zakon o pomoći SAD koji je danas usvojio Predstavnički dom će sprečiti da se rat proširi, spasiće hiljade i hiljade života i pomoći obema našim nacijama da postanu jače“, naveo je Zelenski.

Senat sada treba da potvrdi odluku Predstavničkog doma, a stupiće na snagu kada ga potpiše Bajden, što se očekuje narednih dana.

Stanje na frontu

Danas je tačno dve godine, jedan mesec i 27 dana od kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.

U februaru su se ukrajinske trupe povukle iz istočnog grada Avdejevke, koji je mesecima bio pod opsadom ruskih snaga.

Značajna teritorija je predata Rusiji i to je predstavljalo ozbiljan udarac ukrajinskoj borbi.

Zelenski rekao je da je naredba o povlačenju doneta da bi se spasili životi vojnika, i za to okrivio slabljenje snabdevanja zapadnog oružja.

Tvrdio je da zbog nedostatka PVO sistema, raketa i druge municije, ukrajinski vojnici gotovo da nemaju čime da ratuju.

Poslednjih nedelja, Rusija je pojačala napade dronovima i raketama na raketama na energetsku infrastrukturu Ukrajine.

Ukrainian soldiers fire a mortar

Getty Images

Za to vreme, Kijev se ne suočava samo sa nedostatkom oružja i municije, već i sa nedostatkom ljudstva, pa je doneta naredba da se broj godina za obaveznu mobilizaciju snizi sa 27 na 25 godina.

Zelenski je u februaru prvi put izneo podatke o gubicima, rekavši da je život izgubila 31.000 ukrajinskih vojnika.

Međutim, taj broj se dovodi u pitanje, jer su ranije drugi izvori, pre svega američki, navodili da je broj ljudskih gubitaka ukrajinske vojske mnogo veći.

Rusija je praktično samo jednom saopštila broj njenih poginulih vojnika, bilo je to još krajem 2022.U saradnji sa publikacijom Medijazona, BBC je utvrdio da je do sada poginulo 50.000 ruskih vojnika, ali da ni taj broj verovatno nije precizan.


Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Rusija i Ukrajina: Američki Kongres odobrio novu vojnu pomoć Kijevu od 60 milijardi dolara 1

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari