azov

AFP via Getty Images
Sahrana pripadnika bataljona Azov

Sjedinjene Američke Države ukinule su dugogodišnju zabranu isporuke oružja i obučavanja pripadnika ukrajinske brigade Azov, čije je poreklo kontroverzno zbog ranijih navoda o vezama sa ekstremno desničarskim grupama.

Portparol Stejt departmenta rekao je za BBC da tokom proverom „nisu pronađeni dokazi da su pripadnici brigade grubo kršili ljudska prava“.

Brigada Azov, sada jedinica u sastavu Nacionalne garde Ukrajine, pozdravila je potez američke administracije, navodeći da su „ruske laži… zadobile razorni udarac“.

Moskva je osudila odluku, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su SAD „čak spremne da flertuju sa neonacistima“ da bi pobedile Rusiju.

Ruski predsednik Vladimir Putin je u više navrata iznosio tvrdnje o „neonacističkom režimu“ u Kijevu kako bi najpre opravdao aneksiju ukrajinskog južnog poluostrva Krim i podršku promoskovskih boraca na istoku 2014. godine, a zatim i razloge za pokretanje invazije na Ukrajinu 2022.

Govoreći pod uslovom anonimnosti, portparol Stejt departmenta je rekao za BBC da je Vašington primenio proces provere Nacionalne garde ukrajinske 12. brigade specijalnih snaga Azov i „nije pronašao nikakve dokaze o počinjenim teškim kršenjima ljudskih prava“.

„Ruske dezinformacije pokušavaju da povežu jedinicu Nacionalne garde Ukrajine 12. brigade specijalnih snaga Azov sa milicijom formiranom da brani Ukrajinu od ruske invazije 2014. godine, koja se zove ‘bataljon Azov'“, dodao je portparol.

Prema američkom Lejhi zakonu (Leahy Law), koji je 1997. inicirao tadašnji senator Patrik Lejhi, nalaz da je strana vojna jedinica počinila grubo kršenje ljudskih prava znači da ona može biti uskraćena za američku vojnu pomoć.

Pod grubim kršenjem ljudskih prava, američka podrazumeva mučenja, ubistva bez sudske presude, otmice i silovanja.

„Laži o Azovu, koje režim Kremlja godinama širi na Zapadu, danas su zadobile razorni udarac.

„Dobijanje zapadnog naoružanja i američka obuka ne samo da će povećati borbenu sposobnost Azova, već će, što je najvažnije, doprineti očuvanju života pripadnika“, navodi se u saopštenju Azova posle objavljivanja odluke američke administracije.

azov

EPA-EFE/REX/Shutterstock
Plakat u Ukrajini za pridruživanje Azovu

Dobrovoljački bataljon pod nazivom Azov prvobitno je formiran u maju 2014. za borbu protiv snaga koje podržava Rusija u istočnom ukrajinskom regionu Donbasa.

Kasnije te godine je nakratko uključen kao poseban puk u ukrajinsko Ministarstvo unutrašnjih poslova pre nego što je pripojen i stavljen pod komandu Nacionalne garde.

Pisalo se da su neki članovi prvobitnog bataljona u to vreme imali veze sa ekstremno desničarskim i ultranacionalističkim grupama, ali jedan broj njih, među kojima i prvi komandant, kasnije je napustio jedinicu.


BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.


Zbog navodnih veza sa krajnjom desnicom, SAD su ranije odlučile da izostave Azov iz snabdevanja američkim oružjem.

Ujedinjene nacije su u izveštaju 2016. godine optužile Azov za „pljačku civilne imovine, što je dovelo do raseljavanja“ u istočnoj Ukrajini.

Sadašnje rukovodstvo brigade Azov kaže da njeni pripadnici nemaju veze sa ekstremno desnim organizacijama ili bilo kojim drugim ekstremističkim grupama.

Ova tvrdnja, međutim, koja nije nezavisno potvrđena.

Mnogi u Ukrajini smatraju borce Azov nacionalnim herojima koji su mesecima branili južni grad Marijupolj od ruskog napada.

Oni su se na kraju sakrili u ogromnoj čeličani Azovstal, ali su ih Rusi na kraju primorali na predaju.

Rusija je u maju 2022. godine zauzela lučki grad na Azovskom moru.

Mnogi pripadnici Azova i dalje su u zatočeništvu u Rusiji kao ratni zarobljenici, a Kijev optužuje ruske snage da ih muče.


Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Rusija i Ukrajina: Amerika ukida zabranu naoružavanja ukrajinske brigade Azov 1

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari