Darija Dugina

Getty Images
Duginoj je odata počast u utorak u Moskvi

Smrt Darije Dugine, dvadesetdevetogodišnje ćerke ruskog nacionalističkog ideologa Aleksandra Dugina, odvratila je pažnju sa ratišta u Ukrajini na moskovsko predgrađe, gde je njen automobil dignut u vazduh, usmrtivši je na licu mesta.

Ruska služba bezbednosti (FSB) saopštila je da iza ubistva stoji Ukrajina i da je osumnjičena – navodno, ukrajinska državljanka – pratila Duginu i njenog oca do festivala u jednom moskovskom naselju da bi tu izvršila napad, ali da je kasnije pobegla u susednu Estoniju, pre nego što je mogla da bude uhapšena.

Međutim, ukrajinski zvaničnici su odbacili ovu teoriju i negirali umešanost.

Mihail Podoljak, savetnik ukrajinskog predsednika, opisao je FSB-ovu verziju ubistva kao „rusku propagandu iz sveta fikcije“.

Umesto toga, Kijev kaže da iza napada stoje ruske unutrašnje političke borbe.

Predsednik Rusije Vladimir Putin osudio je „podli, svirepi zločin“ i posthumno odlikovao Duginu Ordenom za hrabrost.

Njen šezdesetogodišnji otac Aleksandar Dugin odao joj je poštu na komemoraciji u Moskvi u utorak rekavši: „Dala je život za rusku pobedu na frontu. A taj front je ovde.“

Ko je bila ona?

Darija Dugina

BBC/Jakov Ponjavić
U centru Beograda oslikan je mural posvećen Dariji Dugini

Darija Dugina nije bila opštepoznato ime u Rusiji, ali su se ona i, pogotovo, njen otac često pojavljivali u medijima, izražavajući antiukrajinske i antizapadnjačke stavove.

Njen otac Aleksandar ponekad se opisuje kao „Putinov mozak“ i odavno zastupa antizapadnjačku, ultranacionalističku filozofiju koja je ga je učinila značajnom ličnošću u Moskvi, iako se lično ne nalazi ni na jednoj političkoj funkciji.

Verovanja osnivača takozvanog Evroazijskog pokreta popularna su među ruskom političkom elitom.

U središtu Duginove geopolitičke teorije nalazi se stav da je misija Rusije da se suprotstavi američkoj dominaciji u svetu, uz pomoć Irana, kao i evroskeptičnih partija.

Mnogi u Rusiji veruju da je prava meta napada izvršenog tokom vikenda bio Aleksandar Dugin, jer je on trebalo da putuje istim vozilom, ali je u poslednji čas zamenio mesta.

Istovremeno, Darija je i sama bila aktivni glas očevih ideja, kao česta gošća mnogih ruskih televizijskih i Jutjub kanala.

Pisala je i za mnoge provladine publikacije i bila aktivna na društvenim mrežama.

U skladu sa očevom ideologijom, govorila je o uspostavljanju ruskog „Velikog prostora“ širom Evroazije, počev od istočnoslovenske unije, koju bi činile Rusija, Ukrajina i Belorusija.

Rođena 1992. godine, Dugina je studirala filozofiju na prestižnom Moskovskom državnom univerzitetu.

Ruski mediji citiraju njene profesore koji kažu da je stekla reputaciju talentovane i inteligentne studentkinje.

Od 2012. do 2013. godine, studirala je na Univerzitetu Bordo u Francuskoj, gde se usredsredila na starogrčkog filozofa Platona, čija su dela postala tema njenog diplomskog rada i fokus njenog postdiplomskog istraživanja.

Ruska nezavisna internet stranica Meduza razgovarala je sa nekoliko prijatelja Dugine koji su je poznavali sredinom 2010-ih.

Oni je opisuju kao srdačnu i otvorenu mladu ženu sa kojom su delili interesovanje za elektronsku muziku.

Neki su čak nastupali sa njom u istoj grupi u kojoj je Dugina svirala flautu.

„Bila je zanimljiva sagovornica, veoma pametna, a opet je posedovala gotovo detinju nevinost“, rekao je jedan Darijin prijatelj za rusku nezavisnu internet stranicu Meduza.

„Ostavljala je utisak da možemo da razgovaramo o svemu, ali nikad o idejama njenog oca. Ne zato što ih je izbegavala, već zato što je bila mnogo više od toga – dobro je poznavala književnost i film, imala je sofisticirani ukus.“

Otac nacionalista

Aleksandar Dugin

Getty Images
Aleksandar Dugin se smatra zaslužnim za formiranje Putinovih stavova

U to vreme je Darijin otac, već poznat po nacionalističkoj i antiukrajinskoj ideologiji, postao još istaknutiji.

Godine 2014. pojavio se snimak na kom Dugin govori na ruskom: „Moj stav je ubiti, ubiti, ubiti Ukrajince, nema ni govora o bilo čemu drugom.“

Taj komentar je razljutio mnoge Ruse.

Peticiju da se ukloni sa položaja šefa katedre za sociologiju i međunarodne odnose na Moskovskom državnom univerzitetu potpisalo je više od 10.000 ljudi, što je na kraju dovelo do njegove smene.

SAD i Kanada su mu 2015. godine uvele sankcije zbog njegove navodne uloge u anektiranju Krima.

Ubrzo posle toga, kažu njeni prijatelji, Dariju Duginu privukla je ruska pravoslavna crkva, što je iznenadilo neke od njenih prozapadnjačkih prijatelja iz Moskve i ta prijateljstva su se ohladila.

„Postepeno je postala sledbenica očevih ideja o velikoj Evroaziji i mi smo prestali da se družimo“, objasnio je jedan prijatelj, prema navodima stranice Meduza.

Proruska invazija na Ukrajinu

Poslednjih godina, Darija Dugina počela je da se pojavljuje na raznim ruskim televizijskim kanalima, kao i da piše za provladine internet stranice, često komentarišući evropsku politiku i izražavajući podršku političkim snagama koje je opisivala kao „novu desnicu“, i predviđajući njihovu pobedu nad liberalima.

U kolumni za Rusiju danas (RT), ruski državni propagandni medij, iz 2018. godine, Dugina je pisala o padu Emanuela Makrona kao francuskog predsednika i izrazila snažnu podršku ultradesničarskoj političarki Marin Le Pen.

U vreme francuskih predsedničkih izbora 2017. i 2022. godine, pisala je o nadama u pobedu Marin Le Pen.

U svim ovim medijskim pojavljivanjima, Dugina je koristila pseudonim „Platonova“, navodno tako izražavajući privrženost starogrčkom filozofu Platonu.

Ruski istražitelji na mestu zločina

Investigative Committee of the Russian Federation
Ruski istražitelji na mestu zločina

U novembru prošle godine, nakon što je Rusija počela da gomila trupe na granici sa Ukrajinom, Dugina je opisala Ukrajinu kao „sanitarnu granicu“ između Rusije i Zapada.

Posle početka ruske invazije, Dugina ju je snažno podržavala, pišući da je ona „ostvarivanje imperije“.

U julu je stavljena na britanski spisak sankcija kao „česta i istaknuta širiteljka dezinformacija u vezi sa Ukrajinom“.

Sredinom juna posetila je železaru Azovstal nakon što su posle duge opsade Marijupolja grad potpuno okupirale ruske snage.

Neposredno pred atentat, sarađivala je sa ultradesničarskom ruskom izdavačkom kućom „Crnih stotinu“ na predstojećem objavljivanju Knjige Z, koju su izdavači opisali kao „zbirku svedočanstava i priča učesnika i očevidaca“.

Slovo „Z“ postalo je simbol ruske invazije na Ukrajinu, tokom koje su u proteklih šest meseci vojna vozila i vojničke uniforme obeležavani ovim slovom.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari