Sudan, sukobi

AFP

Stanovnici glavnog grada Sudana kažu da je Kartum kao grad duhova, u suštoj suprotnosti sa radosnim raspoloženjem koje se obično vidi tokom muslimanskog praznika Bajrama, koji obeležava kraj meseca posta Ramazana.

Posle nedelju dana borbi između dve frakcije vojnog vrha zemlje ubijeno je najmanje 400 ljudi, a ranjeno više od 3.500.

Svedoci kažu da se razmena vatre u Kartumu nastavlja.

To znači da je trodnevno primirje na koje su pozvale Ujedinjene nacije, Amerika i drugi – propalo.

Dva prethodna pokušaja prekida vatre nisu ni stupila na snagu.

Pojačava se diplomatski pritisak da se okončaju borbe, a mnoge zemlje i međunarodne organizacije pozivaju na hitan prekid vatre i nude posredovanje.

U suštini, ovo je borba za moć između dvojice moćnih vojnih ljudi oko mape puta za povratak zemlje pod civilnu vlast.

Kao deo tog plana, sadašnja vojna vlada zemlje, koju čine vojska koju predvodi general Abdel Fatah al-Burhan i paravojne snage za brzu podršku (RSF) koje predvodi Mohamed Hamdan Hemedti Dagalo trebalo je da spoje svoje snage.

Ali RSF se opirao ovoj promeni i počeo da mobiliše trupe, što je u subotu eskaliralo u potpune borbe između dve strane.

Ujedinjene nacije upozorile su da je između 10.000 i 20.000 ljudi, uglavnom žene i dece, pobeglo iz Sudana, da bi potražili sigurnost u susednom Čadu.

Američki državni sekretar Entoni Blinken apelovao je na zaraćene vojne vođe da se pridruže prekidu vatre, upozoravajući na rizik za civile, kao i za humanitarne i diplomatske radnike.

U saopštenju sudanske vojske navodi se da je general Burhan primio pozive od turskih, južnosudanskih i etiopskih lidera, kao i od Blinkena i ministara inostranih poslova Saudijske Arabije i Katara.

Sudan

Reuters

Od puča 2021. godine, Sudanom upravlja savet generala, predvođen dvojicom vojnih ljudi u centru ovog spora: sa jedne strane je general Abdel Fatah al-Burhan, šef oružanih snaga i zapravo predsednik zemlje, a sa druge njegov zamenik i lider RSF, general Mohamed Hamdan Dagalo, poznatiji kao Hemeti.

Oni se ne slažu oko pravca u kojem zemlja ide i predloženog kretanja ka civilnoj vlasti.

Glavne tačke sporenja su planovi da se RSF od 100.000 pripadnika uključi u vojsku i ko bi potom predvodio nove snage.

Iz Ujedinjenih nacija upozoravaju da je između 10.000 i 20.000 ljudi, uglavnom žena i dece pobeglo iz Sudana i potražilo sigurnost u susednom Čadu.

Američki državni sekretar Antoni Blinken takođe je posebno apelovao na zaraćene generale da se pridruže primirja najmanje do nedelje.

Blinken je „izrazio ozbiljnu zabrinutost SAD zbog rizika za civile, humanitarno i diplomatsko osoblje“, saopštio je Stejt department.

Ljudi piju vodu iz Nila

Mohamed Osman, novinar BBC, Kartum

Posle šest dana žestokih borbi koje su zaustavile normalan život u glavnom gradu Sudana, Kartumu, prvi put sam napustio svoju kuću.

Iako i dalje čujem eksplozije i pucnjavu širom grada, nisam imao izbora.

Ponestalo nam je vode, pa sam se odvezao do reke Nil.

U blizini moje kuće su bili sukobi.

Kada čujemo granatiranje, sakrijemo se ispod nameštaja pokušavajući da se zaštitimo.

Bombardovanje je pogodilo ključne infrastrukture, poput vodovodnih cevi, pa nemamo tekuću vodu, a struja i internet rade sa prekidima.

Zato sam otišao u obližnju prodavnicu da pokušam da kupim vodu i osnovne stvari, ali je prodavnica bila zatvorena.

Mnoge porodice, poput moje, u istom su položaju – danima zaglavljene u kućama, bez vode i hrane.

Mohamed Osman

BBC
Mohamed Osman na obali Belog Nila

Zato sam odlučio da rizikujem putovanjem do jedne od najdužih reka na svetu u potrazi za pijaćom vodom.

Vozio sam se autom.

Većina pumpi je zatvorena, a na onim koje su radile cene benzina su sve veće. Ali imam gorivo.

Izveštavam iz Sudana skoro dve decenije.

I ranije sam izveštavao o protestima i vojnim udarima, ali ovo izveštavanje je najteže jer se dešava na ulicama oko mene.

Čini se da je smrt svuda oko nas.


Pogledajte video: „Pijem vodu iz Nila“ – BBC reporter sa stanovnicima prestonice Sudana

„Pijem vodu iz Nila“ – BBC reporter sa stanovnicima prestonice Sudana
The British Broadcasting Corporation

Dok se krećem do reke, grupe ljudi, poput mene, hrle u ovo područje koje je jedno od mesta gde ljudi sakupljaju vodu.

Dolaze ovde da se okupaju, da operu stvari i po vodu za piće.

U ovom delu Sudana Beli i Plavi Nil kreću se paralelno pre nego što se pomešaju i formiraju Nil dok počinje tok ka Egiptu.

Dok stojim na zapadnoj obali reke, poznate kao Beli Nil, posebno u oblasti Fatehab u Omdurmanu, u daljini mogu da vidim oblake dima koji se dižu iz borbene zone, gde se nastavljaju teške borbe uprkos obećanju obe strane o 24-časovnom prekidu vatre.

Razgovaram sa porodicama koje su došle do Nila da uzmu vodu.

Pričaju mi o tome koliko im je bila teška ova sedmica zbog žestokih borbi, posebno tokom Ramazana i kako su pogođeni nestankom vode.

Sudan

BBC

„Došli smo da pokupimo vodu iz reke, jer nam je voda iz česmi potpuno isključena. I struja je isključena, u mraku smo. Ljudi stvarno pate dok je u toku post“, kaže mi muškarac.

Druga žena mi kaže kako joj je teško, posebno na vrućini koja dostiže 40 stepeni Celzijusa.

„Mnogo je vruće, a mi nemamo vode. Šta se dešava sa ovom zemljom?, pita se ona.

„Struja je isključena pet dana. Nemamo ni vode ni struje, nemamo ništa“, dodaje.

Ljudi skupljaju vodu, jedni u male kante koje nose, drugi u veliku burad koje stavljaju na kolica sa točkovima radi lakšeg transporta, a njih vuku magarci.

Svi nameravaju da prokuvaju vodu pre nego što je konzumiraju, ali moram priznati da nije potpuno čista.

Srećom, nije svim kvartovima isključena voda, pa neki ljudi idu tamo da napune flaše.

Iako je u izveštaju Unicefa i sudanske vlade o bezbednosti vode za piće u Sudanu 2017. godine pisalo da je „status vode reka Nil takav da se ne dešava ozbiljna kontaminacija vode“, upozoreno je da „zdravstveni rizici u vezi sa konzumiranjem vode brzo rastu“.

Za takve rizike odgovorni su porast stanovništva i ekonomskih aktivnosti duž Nila (među najvećom gustinom naseljenosti na svetu) i nedostatak vode za piće i kanalizaciju ili tretmana poljoprivredne drenažne vode, dodaje se u izveštaju.


Više o reci Nil:

  • Nil je najduža afrička reka, koja teče od juga ka severu kroz istočnu Afriku
  • Počinje u rekama koje se ulivaju u jezero Viktorija (koje se nalazi u današnjoj Ugandi, Tanzaniji i Keniji) i uliva se u Sredozemno more
  • Pored Egipta, Nil prolazi kroz ili duž granice sa 10 drugih afričkih zemalja: Sudan, Burundi, Tanzanija, Ruanda, Demokratska Republika Kongo, Kenija, Uganda, Etiopija i Južni Sudan
  • Njegove tri glavne pritoke su Beli Nil, Plavi Nil i Atbara
  • Sudan i Egipat nastoje da naprave dogovor sa Etiopijom oko kontroverzne brane na reci Plavi Nil, što bi moglo da smanji njihov udeo u vodama Nila, ali pregovori nisu uspeli

Gde je Sudan?

Sudan se nalazi u severoistočnoj Africi i jedna je od najvećih zemalja na kontinentu, koja pokriva 1,9 miliona kvadratnih kilometara.

Jedna je od najsiromašnijih zemalja na svetu, sa 46 miliona ljudi koji žive sa prosečnim godišnjim prihodom od 750 dolara po glavi.

Stanovništvo Sudana je pretežno muslimansko, a službeni jezici zemlje su arapski i engleski.

Sudan

AFP

Zarobljeni u crkvi bez hrane i vode

Ruskinja zarobljena u pravoslavnoj grčkoj crkvi u Kartumu, sa još oko 15 ljudi kaže da je njihova situacija očajna jer nemaju struju, vodu ili hranu.

Ona je za BBC rekla da je prisustvovala uskršnjoj službi u subotu sa sedmogodišnjom ćerkom kada je izbila borba između rivalskih vojnih frakcija.

Dvoje Grka koji su u subotu pokušali da napuste crkvu ranjeni su u dvorištu u unakrsnoj vatri.

„Odvezeni su u obližnju bolnicu. Međutim, sada će ih vratiti jer se bolnice zatvaraju. Nema lekova. Ali potrebna im je operacija“, napisala je ona u poruci na Vocapu.

Pored njene ćerke, među zarobljenima u crkvi poslednjih pet dana je još dvoje dece – i čuju pucnjeve teške artiljerije.

Prema izveštajima grčkih medija, Etiopljani i Sudanci su takođe među grupom koja nije mogla da napusti crkvu.

U crkvi je bilo dovoljno hrane za nekoliko dana.

Ali do sada je nestalo, kao i goriva za generator – gradska elektromreža je isključena od samog početka borbi“, navodi se u njenoj poruci.

„Ovo možete poslati svuda, kao poruku celom svetu iz naše crkve: Nema struje, vode, hrane.“


Pogledajte i ovu priču

Etiopija: Kako izgleda život posle dve godine građanskog rata
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari