Novak

Reuters

Još jedan vimbldonski turnir samo što nije završen, a šampionska vitrina Novaka Đokovića mogla bi da bude bogatija za još jedan pehar – i to kakav.

Pehar najprestižnijeg teniskog turnira na svetu – Vimbldona, osnovanog davne 1877. godine.

Trenutno drugom teniseru sveta to bi bio osmi trofej sa vimbldonske trave, ali i ukupno 25. grend slem, što ga kandiduje za najboljeg tenisera svih vremena.

Rafael Nadal i Rodžer Federer imaju 22 i 20 grend slem titula, ali i slabiji skor u direktnim duelima od Beograđanina, kao i manje nedelja kao broj jedan u tenisu.

Ovogodišnji Vimbldon je doneo mnogo toga, pa i Đokovićev sukob sa publikom posle osmine finala protiv Holgea Runea, ali nikada nije zgoreg ponoviti ono najosnovnije.

Zašto se nosi belo?

Jasno je koja je svima prva asocijacija na Vimbldon.

Pravilo da teniseri i teniserke igraju u belom u početku je imalo praktičnu namenu – izbegavanje vidljivih fleka od znoja kao na obojenoj odeći, piše Enciklopedija Britanika.

Muškarci su igrali u pantalonama, a žene dugim suknjama, ali i dalje u belom. Uglavnom.

Zapravo, odeća je ranije često bila krem boje, navodi se u istorijatu tog pravila na portalu turnira.

A men's doubles match at the All England Club's Worple Road site

Getty Images

Velike društvene promene 1960-ih donele su i nove vetrove u modi, gde je šarena odeća bila sve zastupljenija, ali se Vimbldon i dalje držao tradicije.

Zapravo, tek je 1963. formalno upisano da teniseri moraju biti u „pretežno beloj boji (in predominantly white)“, što je devedesetih pooštreno na „gotovo potpuno belo (almost entirely white)“.

„Belo ne podrazumeva ‘prljavo belo’ ili krem“, ističe se u zvaničnim pravilima.

Suknje, majice, šortsevi i kačketi moraju da budu skroz beli, sem jedne jedine linije u boji „ne šire od centimetra“, dodaju.

Patike moraju da budu bele, sa belim pertlama.

U dugoj istoriji ostalo je upamćeno i nekoliko upečatljivih kombinacija.

Jedan je svakako beli kombinezon američke teniserke En Vajt iz 1985. godine, dok je Gertruda Moran još 1949. izazvala buru zato što joj se ispod kratke suknje videla bela podvezica.

Tu je i Marija Šarapova iz 2008, sa kombinacijom nalik smokingu.

Dona Vekić

Reuters
Hrvatska teniserka Dona Vekić na ovogodišnjem Vimbldonu stigla je do polufinala, što joj je najveći uspeh u karijeri

Da li je bilo kršenja tog pravila?

Pravilo o potpuno beloj odeći nije uvek bilo popularno među igračima.

Najpoznatiji je primer američkog tenisera Andrea Agasija, teniskog superstara iz 1990-ih, koji je zbog njega od 1988. do 1990. odbijao da učestvuje na Vimbldonu.

Nekadašnjem broju jedan i osmostrukom grend slem šampionu, pravilo o beloj odeći nije se uklapalo u prepoznatljiv stil i status „lošeg momka tenisa“.

Duga kosa, minđuše i veoma šarena odeća nisu baš u skladu sa tradicionalnim Vimbldonom, gde je prvi put igrao 1987. godine.

„Prvi put sam na najsvetijem mestu tenisa i od prvog trenutka mi se nije svidelo“, napisao je Agasi u autobiografiji Open.

Za sebe je napisao da je „tinejdžer iz Las Vegasa bez obrazovanja“, koji „ne podnosi pravila“, posebno ona koja naziva arbitrarnim.

„Zašto moram da nosim belo? Ne želim da nosim belo. Zašto bi ovim ljudima bilo važno šta ja nosim?“

Ipak, kasnije je pristao da igra u belom, što mu je 1992. donelo i jedinu vimbldonsku titulu, u meču protiv Gorana Ivaniševića.

Agasi

Getty Images
Andre Agasi

I Agasi nije jedini.

Australijski teniser Pet Keš je 1987, takođe kao vid bunta oko čela nosio crno-belu traku.

Tokom godina je bilo i nekoliko prilično bizarnih slučajeva.

Čak je i Rodžer Federer, omiljeno lice Vimbldona, 2013. privukao pažnju belim patikama sa narandžastim đonom, a na tapetu su posebno bile teniserke.

Venus Vilijams je 2017. navodno usred meča naterana da promeni pink brushalter, dok je Tatjana Golovin 2007. izazvala buru crvenim donjim vešom.

Golovin

Getty Images
Tatjana Golovin na Vimbldonu

Kako igrati u belom tokom menstruacije?

Zapravo, donji veš teniserki na Vimbldonu je poslednjih godina bio veoma aktuelno pitanje.

Bivša olimpijska šampionka Monika Puig jedna je od prvih pričala o „mentalnom stresu“ zbog nošenja belog tokom menstruacije.

Bolove i umor, kako navodi, uvek je pratio neprijatan osećaj i pitanje „oh, da li mi je procurelo„.

Britanska teniserka Heder Votson ranije je izjavila za BBC da je to „apsolutno nešto o čemu teniserke među sobom razgovaraju na Vimbldonu“.

„Kada sam izračunala da ću verovatno imati menstruaciju tokom Vimbldona, rekla sam sebi da ću verovatno početi da uzimam pilulu, samo da bih preskočila menstruaciju“, navodi Votson.

Pritom, istraživanje iz 2021. pokazuje da svaka četvrta devojka prestaje da se bavi sportom u adolescenciji, a kao ključni razlog za to navode strah od probijanja menstruacije kroz odeću.

Monica Puig of Puerto Rico plays a forehand in her Ladies' Singles second round match against Karolina Pliskova of The Czech Republic during Day three of The Championships - Wimbledon

Getty Images
Monika Puig

I Vimbldon se prvi put posle gotovo 150 godina promenio.

Od 2022. teniserkama je dozvoljeno da nose tamniji donji veš, ali koji ne sme da bude duži od šortsa ili suknje.

Postoji još jedan izuzetak od pravila.

Medicinska oprema bi „trebalo da bude bela, ukoliko je to moguće, ali može biti i druge boje ukoliko je to neophodno“.

To se videlo i tokom mečeva Novaka Đokovića na Vimbldonu 2024. – nosio je sivi steznik za koleno.

Koliko je visoka trava?

Uz tenisere u belom, jedan od najvećih simbola Vimbldona je i njegova trava.

Šišaju je svakog dana turnira i to na visinu od tačno osam milimetara, navodi se na sajtu Vimbldona.

To se znatno razlikuje od njenog stanja preko zime, kada je visoka 13 milimetara.

Trava

EPA

Održavanje vimbldonske trave zahteva veliki trud svake godine, jer svakog septembra sve kreće iznova – odmah po završetku turnira, sadi se potpuno nova.

Ali nije pitanje samo trave, već i zemljane podloge.

Lopta će tokom hladnog i vlažnog dana biti teža i sporija, kao i lakša i brža kad je toplo i suvo, a koliko će se odbijati, zavisi od zemlje, navode.

Tlo mora biti tvrdo i suvo, na čemu se takođe posebno radi.

Kakve su vimbldonske jagode?

Lepe, ali šlag uz koji idu nije baš klasičan šlag – mnogo je ređi, kao bela vodica.

Već 25 godina Vimbldon jagode nabavlja sa istog mesta, od Marion Regan, čija porodica se tim poslom bavi od 1893. godine.

Svake godine se tokom turnira pojede 38,4 tona jagoda, što u praksi znači 1,92 miliona komadića, navodi se na sajtu turnira.

Jagode

BBC

Uglavnom se služe uz pims, piće na bazi džina, veoma popularno na jugu Engleske.

Prvi ga je proizveo Džejms Pim i to davne 1823. godine.

Prvi Pims bar na Vimbldonu otvoren je 1971. godine, a na svakom turniru se proda u proseku 235.000 čaša pimsa.

Drugo zvanično piće Vimbldona je – šampanjac.


Probao sam čuvene vimbldonske jagode sa šlagom i pims – jedno više nikad neću uzeti

Prva asocijacija na Vimbldon su travnati tereni i jagode sa šlagom… Ili barem onim što bi trebalo da bude šlag
The British Broadcasting Corporation

Od čega je vimbldonski pehar?

Vimbldonski trofej visok je 45, a širok 19 centimetara i pravi se od pozlaćenog srebra.

Inače, reč je o trećoj verziji trofeja.

Prvi pehar nazvan je Fildov kup (The Field Cup) i takođe je bio od srebra.

„U početku je postojalo pravilo da ako osvojite turnir tri puta, onda originalni pehar dobijate u stalno vlasništvo“, kaže Ema Trahrn, kustoskinja vimbldonskog muzeja.

„To je Vilijam Renšo uspeo već 1883. godine i taj trofej je danas deo muzeja.“

Isto se dogodilo i sa drugom verzijom pehara – Čelendž kupom, koji je 1886. takođe završio u Renšovim rukama, ali za koji se danas ne zna gde je.

Zbog toga je to pravilo promenjeno i vimbldonski šampioni su posle Drugog svetskog rata počeli da dobijaju replike, u početku znatno manje od originala.

„Replike smo od 2007. povećali tako da budu kao tri četvrtine pravog i potpuno su im identični“, navodi Trahrn.

Alkaras

Reuters
Aktuelni šampion Vimbldona je Španac Karlos Alkaras

Zašto je na njegovom vrhu ananas?

„Ananas je bio popularan motiv u viktorijanskoj engleskoj“, rekla je Trahrn.

„U to vreme bio je simbol luksuza i zato se nalazi na ovom trofeju.“

Ananas ne raste u Engleskoj, već u glavnom u toplijim predelima, poput Južne Amerike i Afrike, zbog čega su pre 145 godina u njemu uživali samo najimućniji.

Koliko je trajao najduži meč u istoriji Vimbldona?

Čuveno finale Australijan opena iz 2012. godine, između Novaka Đokovića i Rafaela Nadala, trajalo je pet sati i 53 minuta, što ga čini najdužim grend slem finalom u istoriji.

Međutim, čak je i taj susret daleko od najdužeg teniskog ikada.

A on je viđen na Vimbldonu 2010. godine, kada su se u prvom kolu sastali američki teniser Džon Izner i Nikolas Mau iz Francuske.

Igrali su danas čuvenih 11 sati i pet minuta, raspoređenih u čak tri dana.

Kako to?

Pa, pravila su tada bila malo drugačija.

Na kraju petog seta (u slučaju da bude 6:6 u gemovima), nije postojao taj-brejk, već su išli novi gemovi, sve dok neko dođe do dva gema prednosti.

Oba tenisera su uspešno branila servis, mečeve je prekidao mrak, tako da se sve razvuklo na tih 665 minuta.

Na kraju je pobedio Izner 3:2, a u gemovima je bilo 6:4, 3:6, 6:7, 7:6 i – 70:68.

John Isner celebrates beating Nicolas Mahut in the Wimbledon 2010 first round

Getty Images
Trenutak kada Izner odnosi pobedu

Tok meča

Utorak, 22. jun 2010.

  • 18:18 – Početak meča
  • 21:07 – Meč prekinut pri 2:2 u setovima, posle 169 minuta igre

Sreda, 23. jun 2010.

  • 14:05 – Meč nastavljen
  • 21:13 – Meč ponovo prekinut zbog mraka, pri 59:59 u petom setu, posle 598 minuta igre

Četvrtak, 24. jun 2010.

  • 15:40 – Meč nastavljen
  • 16:48 – Džon Izner pobeđuje sa 70:68 u petom setu

Uz teren broj 18 na kojem su igrali, danas postoji tabla da je baš na njemu odigran čuveni meč.

Pravila su u međuvremenu izmenjena, taj brejk je uveden i u petom setu, tako da će susret američkog i francuskog tenisera ostati najduži u istoriji.

A plaque on court 18 at Wimbledon that commemorates the 2010 Wimbledon first-round match between John Isner and Nicolas Mahut

Getty Images

Koliko se loptica iskoristi tokom jednog turnira?

Loptice obezbeđuje kompanije Slezindžer i to od 1902. godine.

Ranije su bile drugačije – današnje žute prvi put su uvedene 1986. godine, a procene su da se oko 55.000 loptica iskoristi tokom jednog turnira.

Iskorišćene mogu da se kupe u zvaničnim prodavnicama turnira.

Procene su da tokom jednog Vimbldona prodaju više od 20.000 iskorišćenih loptica.

Loptice

Reuters

Da li je bilo turnira bez kiše?

Da, ali retko.

Bez ijedne kapi sve je prošlo 1922, 1931, 1976, 1977, 1993, 1995, 2009, 2010. i 2019. godine.


Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Tenis: Deset (ne)običnih stvari o Vimbldonu koje treba da znate 1

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari