Bez knjige nema celovitijeg otkrivanja čovekove suštine

U vreme naše tranzicije uveliko se razbaškario folklorni primitivizam

Ostavite komentar


  1. Da nema interneta i modernih tehnologija nikad ne bih pročitao knjige koje se u Srbija nikad neće štampati. Naravno, danas se svašta objavljuje, ali ako je neko ozbiljan čitalac on zna da probere. Nije dobra knjiga u krizi samo je sve manje dobrih pisaca.

      1. Imate sjajne knjige norveških autora na engleakom jeziku, ali i knjige bivših jugoslovenskih pisaca koje seodavno ne objavljuju i ne možete ih naći na srpskom.

      2. A šta je sa bibliotekama? Iznajmila bih tamo dobre knjige. Uglavnom ih nema, ili imaju mali broj primeraka, ali zato ljubića, poput D. Stil, pa neka A.Kvik i slične – puna polica. Kad bih samo znao ko pravi taj izbor, a država plaća. Pa da li mora da za te knjige koje su „žuta štampa“.

  2. Tako je nekad bilo. „Suština, složenost i totalitet postojanja“ coveka treceg milenijuma staje u jedan tvit. Valja nam se suociti s realnoscu. Ovo sto se desava je daleko premasilo ono sto smo svojevremeno zvali „fah idioti“.

  3. Poruka ovog izvanrednog clanka ipak je:Knjiga je nezamenljiva.Nase knjizare su poluprazne,ali Sajam knjiga u Beogradu pokazuje da ima citalaca,knjige se kupuju,Na krajnem zapadu Amerike cuvena je knjizara Pauels,obuhvata citav jedan kvart u obliku cetvorougla i uvek je puna i mladih i starih,vrlo zainteresovanih za knjigu.Mocna je to slika,narocito veliki stub ispred knjizare ,sa urezanim nazivima sest najvecih dela svetske knjizevnosti.“Rat i mir“ odmah pada u oci,ime pisca nije urezano,ceo svet zna za Lava Tolstoja.

  4. Što se tiče knjiga ima tu jedan mali problem, barem za mene, suviše je veliko rastojanje između prve i poslednje strane pa uobičajavam da sačekam da se snimi film po toj knjizi! Osim toga, pogrešno je napisano u komentaru za knjigu Rat i mir, pravilno se piše „Ratimir“, nisam čitao ali verovatno je taj Tolstoj pisao o nekom našem Ratimiru! Mogao bih ovde još da podučavam ljude jer vidim da slabo poznaju materiju! Ne kaže se npr.Šilerova ulica već Širerova po engleskom fudbaleru Alenu Šireru, ne kaže se ni Sokrat nego Sokrates, opet bivši brazilski fudbaler. Pitajte nas koji znamo iako ne čitamo!

  5. U vreme Sokrata i Platona zapisivanje misli je bilo nova tehnologija protiv koje su i jedan i drugi bili. Opirali su se ovoj novotaruji i predviđali crnu intelektualnu budućnost onima koji se ne oslanjaju na svoje pamćenje i nazivali ih plagijatorima memorije. Platon je, dodatno, zapisanu ideju koja više ne živi u dijalogu nazivao okamenjenom i mrtvom. Da su se oni pitali, knjige nikada ne bi ni nastale.
    Ovim želim da kažem da je opiranje novim tehnologijama nus produkt koji one sa sobom uvek nose. Lično, s ushićenjem pratim kako se primećuju razlike u načinu razmišljanja dece koja su „digitalni domoroci“ (digital natives) i nas koje je internet „zadesio“ u kasnijem dobu/uzrastu.
    Jedini zbog kojih treba stvarno brinuti su oni koji su upali u procep između starog i novog pa niti čitaju knjige, niti koriste nove nove tehnologije za učenje i informisanje.

Ostavite komentar


Lični stavovi

Naslovna strana

Naslovna strana za 7. i 8. septembar 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Vasil Hadžimanov, muzičar

Danas su jedine novine koje nepristrasno izveštavaju o stvarima u zemlji i jedini prozor u istinu.