Čekanje Srbije?

Glavna tema jučerašnjih razgovora ambasadora članica Evropske unije akreditiranih u BIH s predsjedavajućim Predsjedništva naše zemlje Harisom Silajdžićem bio je datum potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU. Nakon susreta ambasadora i predsjedavajućeg Silajdžića, veleposlanica Slovenije, zemlje koja trenutačno predsjedava EU, Nataša Vodušek potvrdila je još jednom ono što je izjavila za Oslobođenje dan ranije: SSP sa BIH biće potpisan 26. maja u Briselu. „Slovenija se istinski trudila da to bude 29. aprila i nakon što nije bilo saglasnosti da se SSP potpiše na engleskom jeziku ostaje da će se to desiti 26. maja. Potrebno je prevesti oko 1.300 stranica, odnosno 700 koji se odnose na osnovni tekst Sporazuma i 600 vezanih za ekonomiju i trgovinu“, naglasila je veleposlanica Vodušek.
Iako slovenska veleposlanica nije željela otkriti ime države koja je odbila da potpiše tekst na engleskom jeziku, kao i razloge za takav čin, Oslobođenje doznaje kako se radi o Francuskoj. No, razlozi za odgađanje potpisa SSP-a sa BIH također, doznaje naš list nisu isključivo „tehničke prirode“ već namjera da se okončaju prijevremeni izbori u Srbiji zakazani za 11. maj, kako bi i ta zemlja eventualno u paketu sa BIH potpisala isti dokument.
Silajdžić je istakao nakon susreta sa ambasadorima kako je obaviješten da se iz „proceduralnih razloga“ najavljeno potpisivanje sa 29. aprila prolongira na 26. maj.
Kako stoje tvrdnje izvora Oslobođenja vezano za vezivanje slučaja BIH i Srbije, govori i činjenica da se dobar dio susreta ambasadora EU i Silajdžića odnosio na razgovor o predviđanju ishoda izbora u Srbiji. „Rekao sam ambasadorima da ja ne mogu predvidjeti ishod izbora u Srbiji. Iskreno se nadam kako će pobijediti demokrate, jer je to moje lično opredjeljenje. Naravno, izbor radikala zaustavio bi evropske procese što ne bi bilo ni u kom slučaju dobro“, rekao je Silajdžić.
Predsjedavajući Predsjedništva BIH istakao je kako se na susretu sa ambasadorima razgovaralo i o ekonomiji, te da je čuo niz kritika upućenih na otežanu „prohodnost investicija“.
„Ambasadori su mi se požalili na mnogo prepreka koje i dalje postoje u toj oblasti i zatražili da se to olakša. Riječ je o komplikovanom sistemu, odnosno velikoj birokratiji na čemu treba raditi kako bi se taj proces olakšao i građanima stvorili uvjeti za dobar život“, naglasio je Silajdžić.
Na susretu sa ambasadorima EU bilo je i govora o izmjenama ustavnih odredbi naše zemlje. Predsjedavajući Predsjedništva BIH istakao je kako se radi o „teškom zadatku, jer se sadašnji etnoteritorijalni koncept treba popraviti“.
Silajdžić je potcrtao kako najvažniji aneksi – aneks 7. i 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma nisu ispoštovani. Entitetsko glasanje u slučaju njihove provedbe naveo je Silajdžić ne bi „ni imalo prilike“.
Bilo je i interesovanja o pravnim posljedicama presude Međunarodnog suda u Hagu, posebno na pitanje Srebrenice, odnosno održavanja izbora u toj općini za koje Silajdžić cijeni kako se trebaju desiti po popisu iz 1991. godine.