U tekstu „Podsetnik Saveza antifašista Srbije o saradnji četničkog pokreta Draže Mihailovića sa okupatorima i o zločinima koje su četnici počinili u ratnim godinama“, (ubuduće samo Podsetnik) objavljenom u Danasu 11. i 12. decembra, iako više navoda u tekstu zaslužuju pažnju, osvrnuću se samo na neke.


„Pregovori Draže Mihailović sa delegacijom nemačkog okupatora u Divcima 11. novembra 1941. godine, pripremili su pukovnik Pantić, kapetan Mitrović i poručnik Vladimir Lenac (aktivni član Ljotićevog Zbora). Svi su oni bili Mihailovićevi poverljivi ljudi. Značajnu ulogu u pripremi imali su: Milan Aćimović, Milan Nedić i Dimitrije Ljotić, osvedočeni nosioci kvislinške vlasti u Srbiji…“

Sastanak u Divcima zapravo je pripremio kapetan nemačke vojne obaveštajne službe (Abver) Jozef Matl, sa Mihailovićevim oficirima pukovnikom Branislavom Pantićem i kapetanom Nenadom Mitrovićem. Nedić je bio protiv neposrednih veza između Nemaca i Mihailovića, jer je želeo da one idu preko njega. Podržao ga je general SS dr Harald Turner, načelnik Upravnog štaba vojnog zapovednika Srbije, smatrajući da pregovore sa Mihailovićem treba da vodi on. Zbog toga i zbog informacije da se Draža sastao sa Titom, general Franc Beme, opunomoćeni komandujući general u Srbiji, koji je i dao saglasnost da se organizuje sastanak, odlučio je da se ne pregovara o saradnji, već da se od Mihailovića zahteva bezuslovna kapitulacija, što je najviše iznenadilo kapetana Matla i Mihailovića.

Zarobljenih 360 partizana novembra 1941. godine, četnici nisu predali Nemcima u Valjevu, kako piše u Podsetniku, već Pećančevom vojvodi Jovanu Škavoviću Škavi, koji ih je predao, a zapravo po Mihailovićevom kazivanju na suđenju, prodao Nemcima u Valjevu.

„Po dogovoru sa Nedićem, Mihailović je krajem 1941. i tokom 1942. znatan broj svojih jedinica uključio u Nedićevu Srpsku državnu stražu“, piše u Podsetniku. Međutim te četničke jedinice nisu uključene u SDS, već su legalizovane pod nazivom „Samostalni četnici“ i naredbom vojnog zapovednika Srbije generala Badera dobili su specijalne brojeve C 20 do 38 i stavljeni pod operativnu komandu nadležnih posadnih divizija.

„Saradnja četnika sa Nemcima u zajedničkoj borbi protiv partizana zasnovana je na ugovorima koje su gotovo svi viši četnički komandanti (Vojislav Lukačević, Jevrem Simić Draško, Ljuba Jovanović Patak, Mihailo Gačić, Neško Nedić, Nikola Kalabić i drugi), a po ovlašćenju Mihailovića, potpisivali sa predstavnicima nemačke oružane sile“, piše u Podsetniku.

Ali ta saradnja nije zasnivana na ugovorima već na sporazumima, a potpisalo ih je samo nekoliko četničkih komandanata, među njima nije Neško Nedić, iako je više puta razgovarao sa nemačkim oficirima; Jevrem Simić se nije zvao Draško, već je imao pseudonim DR-Ška – Drška, a Mihailo Gačić je, verovatno, Mihajlo Čačić, kapetan, komandant Ravaničke brigade.

U tekstu Podsetnika piše i da „13. februara 1943. Đurišić (Pavle, četnički komandant) svoga načelnika Štaba vrhovne komande Dražu Mihailovića obaveštava o završetku akcije u Pljevaljskom, Čajničkom i Fočanskom srezu: Operacije su izvedene tačno po vašem (Mihailovićevom) naređenju i izdatoj zapovesti… „Da li su operacije izvršene po naređenju i zapovesti Mihailovića, kako se može zaključiti iz citiranog teksta?

Komandant Limsko-sandžačkih odreda major Pavle M. Đurišić 20. januara 1943. godine izdao je: „Zapovest: Zverstva muslimana, komunista i ustaša u Čajničkom, Fočanskom i Plevaljskom srezu prema srpskom življu prešla su sve granice. Da bi se jednom za svagda srpski živalj spasio narodnih izroda i izdajica, preduzeće se akcije za njihovo uništenje…“ i u zapovesti se dalje konkretno naređuje koja će četnička jedinica i šta raditi.

Dana 13. februara 1943. Đurišić izveštava Mihailovića: „Akcija u Pljevaljskom, Čajničkom i Fočanskom srezu protivu muslimana izvršena je. Operacije su izvedene tačno po naređenju i izdatoj zapovesti.“ Dakle, ne piše kao u Podsetniku „Po Vašem ( Mihailovićevom) naređenju i izdatoj zapovesti“, jer je to učinio Đurišić, a ne Mihailović.

I na kraju, zašto u Podsetniku piše samo o zločinima počinjenim u ratnim godinama, kada ih je bilo i posle rata. Sud je utvrdio da je Draža Mihailović izvršio krivična dela izdaje i ratnih zločina iz člana 3 tačka 3, 4 i 6. Zakona o krivičnim delima protiv naroda i države i krivična dela organizovanja oružanih bandi u cilju nasilnog obaranja postojećeg državnog uređenja iz člana 3 tačka 7 istog zakona, zašto je i osuđen na kaznu smrti streljanjem…

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari