Ekonomija naglavačke 1Foto: Luca Marziale / Danas

Ko bi rekao početkom 2000-ih nakon, što je srušen Slobodan Milošević, zvanično ukinuta planska privreda, kada su crni kursevi i crna berza poslati u (ružnu) prošlost, da će samo dvadesetak godina kasnije vaskrsnuti kontrola cena.

Upravo to se desilo prekjuče kada je na sednici Vlade doneta uredba o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica.

Suncokretovo ulje, šećer, brašno T 400, svinjski but, dugotrajno mleko sa 2,8 odsto masti – našli su se na listi proizvoda čija cena (na dan 15. novembar) ni proizvođačka ni prodajna ne sme da se menja narednih 60 dana.

Svaki ekonomista koga smo pitali za kontrolu cena prvo je pomenuo nestašice.

Ako nešto može da se proda za 100 a teraju vas da prodajete za 80, brzo ćete povući robu i tražiti način kako da dobijete 100.

Posebno ako vam poskupljuju inputi. I državni činovnici to znaju, pa su u uredbu ubacili stavku da ne smeju da se smanjuju isporuke ispod proseka u poslednjih 12 meseci.

Dakle, moraš da daš robu i moraš da je prodaješ po ceni koju ti država odredi.

Ovako gruba mera deluje potpuno nesrazmerno izjavama koje su prethodnih meseci stizale iz Narodne banke Srbije – institucije koja je odgovorna za stabilnost cena.

Oni sve vreme tvrde da je inflacija (u oktobru 6,6 odsto na godišnjem nivou) privremena i prolazna i da će do polovine naredne godine opet biti u okviru cilja 1,5 do 4,5 odsto.

Oni tvrde i da je inflacija gotovo u potpunosti uvezena i izazvana šokovima u lancima snabdevanja, oporavkom svetske tražnje nakon pandemije i rastom cena hrane na svetskom nivou.

Sve vreme šalju poruke da nema razloga za strah od nekontrolisane inflacije, da su inflaciona očekivanja niska.

I onda bam! Kontrola cena osnovnih životnih namirnica.

Šta ako cena nafte i energenata ili žitarica nastavi da raste?

Da li će farmeri uopšte da pokrenu novi turnus tova svinja ako kukuruz još poskupi, a on ne može da pokrije ni troškove?

Šta ako posle dva meseca proizvođači krenu da nadoknađuju gubitke koji su se možda nagomilali povećanjem cena?

Da li će se zabrana produžiti? Da li iza poskupljenja stoji, kako je bilo indicija od strane vlasti, alavost trgovaca koji su videli priliku da zidaju cene mnogo više nego što treba?

Mnogo je pitanja, a malo odgovora.

Kako god, izgleda da u današnjoj ekonomskoj politici nema pravila, nema tabua, iskustva iz prošlosti ne važe.

Pare se štampaju nemilice, pare se dele „iz helikoptera“, a sada imamo i ograničenje cena pre nego što je povećana referentna kamatna stopa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari