Kad nema šta da se plagira

Ostavite komentar


  1. Manji ili veci deo svakog naucnog rada se podudara sa vec objavljenim radovima ciji je cilj istrazivanja ista ili slicna tema. Sasvim je normalno da se podudaraju delovi uvoda, materijala i meotoda, pa i diskusije. Nije mi jasno sta je autor teksta zeleo da postigne isticanjem ove cinjenice. Me]utim, u slucaju kada ne postoje konkretna istrazivanja, sto je cest slucaj u oblasti dru[tvenih nauka, svakako nije dozvoljeno tudje zakljucke predstavljati kao svoje.

    1. Smatram i nisam pozvan da komentarisem neke stvari koje su iznad mojega nivoa? Ali nalazim za shodno da prokomentarisem mada ne sa punom kompetencijom? Predpostavljam da penzionisani professor je bio aktivan za vreme mojih studija? Naime, moj asistent (u to vreme magistar) nije mogao da doktorira sve dok sef katedre-akademik nije otisao u penziji? Price iz kuloara su bile da je u pitanju plagijat doktorske disertacije? Dakle u to vreme, vazio je standard i kriterijum za koji se nadam da se priseca doticni penzionisani profesor? Njegov tekst je po prilicno konfuzan pa mi nije jasno dal brani nesudjenog doktora nauke ili ironicno osudjuje akademika (znamo o kome se radi) i profesora iz inostranstva? Bilo kako vrlo je konfuzan I zaboravlja da preci preko dokazanog plagijata Sinise Malog se pravi neoprostiva greska, ne samo sto se doticni nalazi na funkciji cuvara drzavne kase (vuk cuva stado) nego za ugled i status naseg visokoskolstva? Ako je kojim slucajem instruisan (a to se dogadja i intelektualcima) onda mu pokusaj nije uspeo, pa zarad ocuvanja nauke bolje mu je da uziva u stecenoj penziji?

  2. Objasnite mi onda kako je moguce da su oba rada istim fontom pusana,na istom mestu bold ili italic,istim redosledom naveli autore,i imaju iste greske ?Da li ste slusali sta kaze akademik ili strani profesor kako ih Vi zovete.Koliko sam cuo oni su govorili o komisiji i njenim clanovima (kako su ocenjeni) a ne o doktoratu.

    1. Bili jednom mali doktorant, akademik, strani profesor i penzioner… Zvuči kao početak vica.

  3. Au ovo mi neodoljivo liči na doktorate iz doba Tita (kada je sve i počelo da se urušava…počelo je plagiranje teza i proizvođenje podobnih redovnih profesora….). lako se može proveriti da je bilo redovnih profesora koji su svake nedelje išli na neki ručak, večeru posle odbrane nekog doktorata. Ima profesora koji su izdali po 50-100… doktorata… Daj bože da neko naučnik može da vodi nekoliko doktorskih teza (za svoj radni vek) a da to budu teze….To da neki mentor sam po sebi jeste garant orginalnosti teze u Srbiji je smejurija od mišljenja.

  4. Pa u pitanju je kolega, o kome je i Danas pisao, sa ogromnom godisnjom produkcijom tzv. naucnih radova, zbog cega se, tvrdili su upuceni, BU nasao visoko na tzv. Sangajskoj listi. On je sigurno dobro upucen kako se uz koriscenje tudjih radova prave i objavljuju „novi radovi“ od kojih niko na planeti zemlji nema nikakve realne koristi. Doklegod se vrednuje broj objavljenih radova i nekakvi ideksi citiranosti, dotle ce biti ovakvih branitelja lika i dela Sinise Malog i njihovih doktorata. Zanimljivo ce biti da se prati i zivotna sudbina autora ovoga clanka. A sto se tice doktorata Sinise Malog, to je najobicniji prepisivacki rad, kao sto su to radovi i doktorati clanova komisije za odbranu tog rada i ovih clanova ove superkomisije.

    1. Molim neupućenog da se malo više informiše o radu i doprinosu svetskoj nauci uvaženog profesora Radenovića, verovatno jednog od najvećih evropskih matematičara današnjice.

  5. Pisac ovog teksta se pravi blesav. Nije plagijat kada koristiš tuđe radove, pa ih navedeš kao izvor. Ovde ja Mali prećutao da ih je koristio. Zato je to plagijat.

  6. Završio sam, davno, mašinstvo u BG-u. Posle ovoga, nemam volje ni da se stidim.

    1. Ja sam odavno u penziji i moje misljenje ne treba da povezujete sa fakultetom koji ste zavrsili. Ja sam samo izneo licni stav. i mozete dragi kolega da skupite snage i da se stidite. To je Vas izbor. Moj izbor ne moze biti da se ignorise odluka jednog fakulteta i da se resavanje pitanja doktorata bilo koga svodi u ravan politike.

      1. Ovo nije doktorat bilo koga. Ovo je „doktorat“ političara i zato je u političkoj sferi.
        Po Vašem mišljenju takve doktorate treba propuštati jer ne zaslužuju trud osporavanja!?
        BRavo!
        Po tom principu, uskoro treba očekivati da svi političari koji su na vlasti i drže do sebe postanu doktori nauka.
        Da li to zelite?

      2. Suštinski, ovo je bila logika odbrane A.Eichmanna na suđenju u Izraelu.

  7. @ Boris i RP – Procitajte ponovo samo naslov ako vas mrzi da citate ceo clanak pa ce vam biti jasno sto je profesor hteo da kaze. Za slucaj da ipak procitate naslov i/ili tekst ali da ostajete pri svojim komentarima onda vam je ipak potrebno objasnjenje a ono je sledece: ne vredi se zamlacivati oko beskorisnog doktorata. Ako nismo u stanju da prepoznamo mlacenje slame onda nema vajde od toga da utvrdjujemo da li je slama prava ili vestacka.

  8. Čim se pojavi razuman stav iza koga stoji ozbiljan čovek i profesor, počnu uvrede. Pre nekoliko dana sam rekao da su doktorati naših uvaženih u elektronskoj formi, skoro svi bi po ovom kriterijumu bili plagijati. Čitajte šta je suština, ostavite font i opštepoznate činjenice koje Mali nije stavio pod navodnike.

    1. U startu je izvrsena zamena teza… Sve se svelo na pitanje prepisivanja. Ovaj nesretnik je u uvodu napisao da ce u tezi biti statistickih analiza kojih nema, itd… Prosto mu je neko nesto sklepao, on platio, predstavio kao svoje i sad su se potpisnici zaglibili.

  9. Zanima me da li je g.penzionisani profesor doktorirao? Mislim da nije. Zato što u matematici se ne može krasti. Inače je lako uočiti u svetu, a kod nas naročito, da se ova zvanja lako dobijaju, bolj reći kupuju.
    Siniša Mali, verovatno nije izuzetak.

    1. O, Bogdane! Pre bi se reklo da ste jediničar nego trojkaš! Znate li vi uopšte ko je uvaženi profesor?

  10. Sasvim neverovatan način odbrane lika i dela S. Malog.
    Autorova poenta je u tome da je taj doktorat toliko bezvredan da ga treba jednostavno pustiti i ne gubiti vreme baveći se njim. A preporuka akademiku i „profesoru iz inostranstva“ je da pronadju primereniju metu svojim kvalifikacijama!?
    S obzirom da je autor za svoje napore već dobio jedan predsednicki Orden, ovim tekstom je na najboljem putu da dobije i drugi.

  11. Autoru moram da priznam da je, od svih mogućih „normalizatora“ koji su prodeflovali na ovom sajtu, (a ne da ih je bilo, i još ima!), on je verovatno jedan od Top 5 po originalnosti!
    Dakle, hoće da kaže je doktorat (ili „doktorat“) Siniše Malog (Resavskog) toliko bezvredan, da ni ne vredi da se bilo ko, ponajmanje jedan akademik, time bakće i gubi vreme na to. A pošto je ionako taj „doktorat“ luk i voda, što ne bismo Malom dali titulu doktora nauka, kad mu je to ionako samo zato da bi mogao da se predstavlja kao „Dr Siniša Mali (Resavski)“ jer svi znamo da mu ni na kraj pameti ne pada da se bavi nekakvom „naukom“! (Mada, ko zna, možda jednog dana poželi da postane i akademik…) Dakle, ne bi bilo nikakve štete ako Mali dobije titulu doktora nauka.
    E, pa bilo bi štete i to ogromne, uvaženi g.profesore!
    Verovatno znate da nije nikakav prekršaj napisati nešto bezvredno. Malijev „doktorat“ nije ni prvi, ni poslednji takav potpuno bezvredan papir.
    Ali JESTE prekršaj (i to težak!) PREpisati nešto tuđe, makar to bilo bezvredno, i to posle uvaljivati kao svoje, originalno bezvredno. E, to već ne može jer je prepisivanje tuđeg obična krađa, čak i kad je to tuđe bezvredno!
    Ukratko, Malom se, sasvim opravdano, zamera laganje i prepisivanje, priča uopšte nije i ne treba da bude o naučnoj vrednosti njegovog „doktorata“ jer nema potrebe naglašavati da je nešto prepisano – potpuno bezvredno.
    Je li sad gasnije, g.profesore?

  12. Apsolutno je nebitno koliko se podudara rad, naravno da svi radovi imaju 5-10% sličnosti sa objavljenim radovima. Međutim, to je zato što se u radovima često citiraju npr definicije i sl., ali se u SVAKOM slučaju navodi izvor odakle je nešto citirano (u slučaju dirktnih citata, mora da se navede i broj strane odakle je kopirano). Automatski alati takođe prijavljuju trivijalnosti tipa „As seen in Figure 1, the results show…“ koji se pojavljuju u mnogom radovima jer alati ne mogu da razlikuju bitno od nebitnog.

    Problem sa doktoratom Siniše Malog nije koliki se procenat podudara, nego koliki se procenat podudara a nije naveden izvor!!!! Sramota da ovako nešto napiše ugledni profesor Radenović, on veoma dobro zna kako se pišu radovi i ne znam samo ih kog razloga i interesa je ovako nešto napisao. Sramota i za Beogradski Univerzitet a i njega lično. To da li dr Karapandža ima ili nema objavljene radove je ad hominem napad koji je potpuno irelevantan i sramotan.

  13. Vrstan matematičar se zagubio u šumi. Kod krađe ili plagijata nema donje granice – ukradeš šibicu ili avion dođe ti na isto. Kakav index of similarity, trice i kučine. Neka pročita knjigu izvanrednog poznavaoca ove pojave, akademika Zorana Popovića, pa će mu se sve razbistriti. Prevare u nauci upravo tako počinju: ispočetka se kraducka, a naposletku pljačka tuđe znanje. U ovom i sličnim slučajevima, a u Srbiji ih ima napretek, oštećeni bi morali da se pozovu i na propis o zaštiti o intelektualnoj svojiji, koji je kudikamo strožiji od etičkih komisija i odbora.

    1. Zahvalan sam svima koji su komentarisali moje vidjenje. Najvise onima koji su u meni prepoznali ono sto nikako nisam. I to cenim. Pomaze mi da se preispitujem. Namera mi je bila da razjasnim sustinu oko ovog doktorata. I dve stvari koje sam izneo nije mi niko osporio: nije imalo sta da se plagira kao i da su uvazeni akademik i uvazeni professor iz inostranstva stvar sveli na politicku ravan. Profesor iz inostranstva cim je dosao do teksta doktorata isti je poslao Pescaniku. Pazite Pescaniku. Otkud to. To je verovatno jedinstven slucaj kod nas. Posle su (narocito uvazeni aklademik) u listu Danas iznosili to sto su iznosili. Koristeci i neprimerene kvalifikacije u akademskoj praksi. Ja sam zahvalan listu Danas (novinarki i glavnom uredniku) sto su objavili ovaj moj tekst. Cilj mi je bio da se dovedemo razumu: odluka veca fakulteta ima tezinu koju po pravilu ne moze a siguran sam i da nece niko osporiti. Ako bi se to desilo onda bi to bio poraz svih nas. Jer vecina nastavnika glasa imajuci poverenje u komisiju. Na cemu bismo onda stajali da poverenja nema. Samo neupuceni mogu pomisliti da je svaki nastavnik proradjivao (citao) doktorat. Vecini univerzitetskih ljudi je to jasno i mnogi su podrzali moje obracanje.

      1. Zašto se sami ne osvedočite da li je S.M. plagirao ili nije: uzmete njegov doktorat u jednu, a doktorat izvesnog Etiopljanina u drugu ruku. I čitate: pasus po pasus. Ako se ispostavi velika sličnost, čak istovetnost, eto index-a of similarity koji ukazuje da je nešto prepisano, u većoj ili manjoij meri. Kako se to zove: index ili plagijat? Šteta je da svoj ohroman matematički ugled i maltene poslovično poštenje stavljate u službu sumnjive, da ne kažem nepoštene rabote. Vi ste svakako upićeni kako „ovdašnji“ mentori uvlače svoje doktorande u nepoštena dela, a povrh svega ako su to poznate ličnosti – političari, sportisti itd.

  14. Autor ovog vrlo kratkog teksta je načinio nekoliko grešaka i nekoliko nepreciznosti/netačnosti iz neznanja ili želje da dođe do projektovanog ili željenog zaključka, koja zbog toga ne odgovara istini.
    1. Autor je prevideo da tema spora nije sličnost već bukvalna identičnost delova dva doktorata.
    2. „The index of similarity“ nije metoda već označava grupu metod, od kojih ni jedna ne služi za procenu plaijata u naučnim radivima
    3. Za utvrđivanje plagijata postoje u medjunarodnoj naučnoj zajednici standrne prihvaćene metode.

  15. Penzionisani profesor Masinskog fakulteta u Kragujevcu a zatim u Beogradu nikad i nigde nije dobio ni jedno akademsko priznanje za njegovu matematiku. Rec je o obicnom mediokritetu koje je proizveo Vucicev rezim

Ostavite komentar


Lični stavovi

I šta nam onda znače saveti lekara da na visokim temperaturama unosimo što više tečnosti, na prvom mestu vode, ako vode nema? 10

I šta nam onda znače saveti lekara da na visokim temperaturama unosimo što više tečnosti, na prvom mestu vode, ako vode nema?

Po povratku sa odmora dočekuje me vest da je "Srbija presušila". Mapa, koju je objavila organizacija Pravo na vodu pokazuje da su širom Srbije restrikcije vode, da je ljudi praktično nemaju za osnovne životne potrebe, dok su spoljašnje temperature išle i do 40 stepeni. Sa druge strane, širom Beograda bilbordi sa natpisom "I mi smo žedni. Ostavite vodu za gradske životinje".

Naslovna strana

Naslovna strana za 21. avgust 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Stevan Filipović, filmski režiser

Da bismo bili savesni građani koji donose prave odluke na izborima, kao i u svim drugim sferama života, potrebni su nam jaki mediji.