Kako izmeriti kvalitet rada nastavnika

Dok na prosveti štedimo, nemamo čemu da se nadamo

Ostavite komentar


  1. Najjeftiniji, najbrzi, najdelotvorniji…put ka ocenjivanju kvaliteta nastavnika je postavljanje direktora cije se misljenje ceni i prihvata u kolektivu. To bi trebalo da su osobe koje su i same nadareni pedagozi, inovativno radoznali, posteni, POSTENI (najtezi kriterijum)…Kako su zadnjih decenija skolski direktori igrali igre prestola, jedne decenije svi fiskulturnici, druge sve specijalizantkinje sa sumnjivih uciteljskih "fakulteta", trece…to ce se zeljeni dignitet direktora skole postici o Kukovom letu kao i mnoge druge stvari u Srbiji.

  2. Država koja nema rešenje za prosvetu, kao ni za mlade ljude koji prođu kroz njen obrazovni sistem i postanu stručnjaci, izvršila je fizički i duhovni genocid nad svojim građanima, koji će pohrliti u inostranstvo, ostavivši je bez podmlatka i stručnjaka.

  3. jedino merilo kvaliteta nastavnika je uspeh njegovih učenika koji se meri objektivnim merilima, na primer na PISA testu. Svi oni koji posećuju časove morali bi da imaju pred sobom kriterijume evaluacije koji su već svima dobro poznati u stručnoj javnosti. Ne treba izmišljati nove jer je to odavno poznato i prosvetnim savetnicima i (daj bože) direktorima i stručnim saradnicima

  4. Jako pogresno razmisljanje. Ne vidim i jedan nacin od navedenih koji ocenjuje kvalitet rada nastavnika objektivno. Jedini objektivan nacin je test znanja ucenika koji sprovodi neutralno lice i u kome se ucenici porede sa prethodnom generacijom koju je u istoj opstini ili skoli ucio drugi nastavnik. Takodje ne razumem zasto se nasi "eksperti" stalno trude da izmisle toplu vodu kada imamo dokazane obrazovne sisteme koji u drugim zemljama postizu izvanredne rezultate. Treba krenuti sa primenjivanjem takvih sistema ciji ce uzori biti prihvaceni sa vrha tabele pisa testa i samo skalirati u odnosu na finansijsko stanje. Sudeci po pitanjima na kraju teksta profesorka je najzabrinutija za te iste finansije i potencijalne sankcije za lose profesore a tek kasnije za sve ostalo. Zato i ne treba ovakva odluka da bude na zaposlenima u prosveti vec na odluci vrhunskih pedagoga, psihologa i ekonomista.

  5. Objektivni sistem nagrađivanja nastavnika, koji odgovara zahtevima vremena u kom živimo i u kom ćemo živeti, biće moguće sačiniti odmah po ustanovljavanju pouzdanog i efektivnog načina (takođe sistema) za sistemsku proizvodnju učenika (studenata, diplomaca) čiji je uspeh i razvoj barem u ravni sa anomalijama poput Đokovića, Tesle i sličnih. Za utvrđivanje ovog potonjeg sistema, očigledno je najpozvanija naučna zajednica, a ne politika, vlast ili mediji. Sve ostalo je subjektivno i osim drugačije raspodele neće rezultirati drugačijim kvalitetom od sadašnjeg.

  6. Nagrađivanje prema kvalitetu je nonsens u situacijama kada kvalitet ne može ni da se proceni, a kamoli da se izmeri, a naročito kad postoje mogućnosti za svakojaku manipulaciju i korupciju.

    Na našim univerzitetima je odavno uvedeno ocenjivanje profesora od strane studenata kao jedna od tekovina tzv. "bolonjskog procesa". Iako su kriterijumi za ocenjivanje jasno definisani, ocene se dele uglavnom prema "nivou dodvoravanja studentima". Slično će biti i u školama samo će fokus poltronstva da bude na direktorima, pedagozima, a možda čak i roditeljima. Treba li nečija plata da zavisi od nečijeg hira, loše volje ili zle namere?

    Najbolji način za postizanje kvaliteta je generalno unapređenje finansijskog stanja u prosveti (plate i uslovi), pa će taj posao da apsorbuje sposobne, odgovorne i vredne, a manje egzibicionistički nastrojene štrebere, kao što je ova nastavnica engleskog koja baš voli da se pojavljuje u sredstvima informisanja.

  7. Ne moze se vrednovati nastavnik na osnovu nijednog testa ucenika. Napredovanje ucenika u velikoj meri ocenjujemo ne samo u skladu sa ovjektivnim merilima (standardima)vec i na osnovu napredovanja ucanika u odnosu na same sebe. Kako to vrednovati? Drugo, ucenici su razlicitih nivoa inteligencije, socijalnog miljea itd i treba sve dovesti na isti nivo. Da pojasnim:od 10 ucenika koji sede u jednom redu juce mi je njih 9 upotrebilo pogresan padez govoreci o tome gde su bilu na letovanju (bio sam na bazen,bio sam u Crnu Goru…). Ja sad treba "da rodim mecku"i izgubim silno vreme da to ispravljam i da budem srecana AKO ispravim. Da su deca iz neke druge sredine, nadogradjivala bih dalje skolsko znanje. I opet ce mi rezultati biti traljavi,jer kad odu kuci pricaju nepravilno. Kako neki test to da prepozna vrednuje?

  8. Moji roditelji su bili ucitelji a zatim nastavnici, a i moj muz je nastavnik fizike odskoro penzioner i mislim da nesto znam o tome. Kad su uciteljevzli roditelji bili su ocenjivani od inspektora i placeni prema ocenama. Tri negativne, sut karta sa radnog mesta. Moze se oceniti ali ne ovako sa partjjskim neznalicama u ministarstvima! I ne postavljajjci direktore od kojih su djaci obrazovaniji!!!

  9. Vrlo teško ,ali za početak videti kakav je i sam bio kada je njemu predavano.Onda gde je se obrazovao ,kakve moralne i stručne kvalitete ima .

Ostavite komentar


Lični stavovi

Naslovna strana

Naslovna strana za 24. i 25. avgust 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Marko Nastić, di džej

Tokom svih ovih godina čitajući Danas naučio sam šta predstavlja nezavisno novinarstvo i koliko je to danas veoma retko.