Kako je banka „oporezovala“ penziju?

Uplaćeno
Naknada
%
464.16
14.74
3.18
14.81

79.02
3.16
4.00
39.55
3.16
7.99
51.13
3.16
6.18
279.65
5.26
1.88

Za taj njoj samo koristan priliv depozita banka je naplatila i „naknadu“ n(i)ečega od ukupno 14.74 evra, što je u proseku od ukupnog iznosa navedenih penzija iz Crne Gore, Republike Srpske, Federacije BiH i Hrvatske, čini prosečno umanjenje 3,18% od ukupnog iznosa penzija. Taj bankarski „porez“ je, u ovom slučaju, od 2,88% do čitavih 7,99% pojedinačnog iznosa.

A svi pošiljaoci su već platili ukupne troškove i naknadu za te doznake, kao što se radi i sa drugim doznakama iz inostranstva i kod nas. Većina inostranih penzija je mnogo veća pa je i „naknada“ mnogo izdašnija, pa je često bolje otići i doneti je, a i suprotno je opštem interesu da se neopravdano preliva novac klijenata u banke, obično ćerke velikih i bogatih stranih banaka.

Priliv inostranih penzija je samo čista korist za banku, jer ona ne plaća kamatu na depozit po viđenju. Dok penzioner ne iskoristi devize, banka nema ni rada ni troškova da primi i drži doznake. Diskriminisane su penzije, jer se na druge devizne prilive ne plaćaju naknade. Kako je došlo „slučajno“ da banke „oporezuju“ primljene inostrane penzije ili su se banke i nedozvoljeno dogovorile da tako postupaju, nije poznato. Ko je i zašto propisao da se tako mogu diskriminisati penzije od drugih priliva deviza, takođe nije jasno.

Zanimljivo je da je i u Jugoslaviji jednom davno bilo propisano i pravo oporezivanja penzija kao prihoda penzionera, ali je brzo to poništio tadašnji Ustavni sud, jer su penzije vraćanje novca plaćenog za penzijsko osiguranje. Da banke imaju ovakve „poreze“ još negde, ni to nije poznato.

Autor je penzioner

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.