U ovogodišnjoj oskudnoj ponudi nijedna holivudska glumica koja je šetale crvenim tepihom na 66. Mostri, nije uspela da se u toj meri nametne pažnji svetske javnosti kao Širin Nešat, najpriznatija žena fotograf i vizuelni umetnik iz Irana, koja već godinama pleni svojim radovima na svetskoj umetničkoj sceni. Dan po završetku Festivala, znatno više pažnje u izveštajima akreditovanih novinara posvećeno je njenoj drugoplasiranoj poziciji nego trijumfu izraelskog reditelja Samjuela Maoza.

Čak i kada bismo se složili da je odluka Anga Lija da njoj uruči Srebrnog lava za najbolju režiju velikim delom političke prirode, činjenica je da je ona u svoje debitantsko filmsko ostvarenje „Žene bez muškaraca“ očito utkala mnogo svog visoko estetskog stila i originalne koncepcije, prepoznatljive poznavaocima njenog dela i rada.

Širin Nešat je rođena 26. marta 1957. godine u Iranu. U vreme revolucije u svojoj zemlji, Nešat je živela u Los Anđelesu, gde je započela studije umetnosti koje je okončala na Berkliju. Po završetku studija, seli se u Njujork i početkom devedesetih počinje karijeru koja je u potpunosti okrenuta ka društvenim, kulturnim i religijskim kodeksima muslimanskog sveta, s posebnom pažnjom na detaljima i različitostima. Njen rad prepoznatljiv je pre svega po video instalacijama, koje se najčešće projektuju simultano, stvarajući oštar kontrast između naracije i vizuelnog stila, u kojima autorka na osoben način ističe motive svetlosti i tame, crnog i belog, muškog i ženskog principa. Akcenat njenih instalacija je na političkoj i psihološkoj dimenziji žene u današnjem iranskom društvu, zbog čega dosad nijednom nije izlagala u matičnoj zemlji.

Nakon nekoliko kratkih igranih filmova, mahom proisteklih iz izložbenih radova, Nešatova se ove godine u prvom dugometražnom igranom filmu pozabavila analizom iranskog društva u vreme kada je CIA podržala prevrat smene vlade Mohameda Mosadega, kroz priču o četiri žene koje se bore za slobodu i nezavisnost. Festival u Veneciji, koji je ove godine dao glasnu podršku iranskoj opoziciji, posebno je od starta tretirao ovu autorku i njeno delo, što joj je i omogućilo veliki uspeh u završnici Festivala. „Ovaj film se obraća narodu Irana koji se bori da pronađe demokratiju, kao i vlastima koje pozivam da daju narodu ono što im treba – osnovna ljudska prava, slobodu i demokratiju“, odgovorila je Širin Nešat u znak zahvalnosti primajući visoko priznanje u Veneciji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari