Mirdita visokog rizika 1Foto: Beta/Milan Obradović

Zašto je baš 11. Festival „Mirdita, dobar dan“ skup visokog rizika, kako je ocenio novo-stari šef srpske policije Ivica Dačić, iako je program planiran u zatvorenom prostoru, a organizatori su događaje ranije najavljene za Vidovdan u okviru ove trodnevne manifestacije „pomerili“ na 29. jun?

Kontroverzna i provokativna „Mirdita, dobar dan“, koja se od 2014. organizuje u Beogradu usred rata u navodnom prividnom protektoratskom miru u južnoj srpskoj pokrajini, koja šta god ko mislio, i dalje jeste ratna zona, nosi sa sobom rizike i odgovornost.

Za organizatore, vlast, učesnike, posetioce.

To znači da je državna služba, čiji je Dačić šef, dužna da garantuje bezbednost učesnicima svih skupova koji nisu formalno zabranjeni, umesto što apeluje na organizatore da se sami povuku.

Što se tiče organizatora sporne manifestacije, njihovo političko opredeljenje nije tajna – nema nikakve veze sa Ustavom Srbije, čak se ne krije ni iza izvikane „statusne neutralnosti“, pod kojom Brisel preko svojih misija na terenu gradi samoproglašenu kosovsku državu.

Mirdita visokog rizika 2
Foto: Aleksandar Veljković

Sad, pitanje je ukusa i mere da li u Beogradu treba da igra baš komad pisca koji javno poziva na zatvaranje jedine srpske pozorišne scene na KiM koja je 1999. proterana iz matične kuće u Prištini i radi prinudno u Gračanici.

To nije merenje na kantar, nego pošten odnos prema životu svih na KiM.

Niko nije protiv „pomirenja“ i obnavljanja veza, pitanje je samo na čemu se one grade i da li „tapiju“ na to imaju samo pojedini ideološko-politički podobni krugovi u javnom životu i kulturi, koji su se nametnuli u ovdašnjoj takozvanoj „demokratskoj tranziciji“.

U slučaju 11. Festivala „Mirdita, dobar dan“ postoji još jedan politički paradoks – prozivke stižu iz krugova aktuelnog SNS-SPS režima, čiji su bosovi potpisali poslednjih 12 godina sve sporne sporazume koji ne predviđaju KiM u sastavu Srbije – od Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU, gde je uslov pravno-obavezujući papir sa Prištinom, pa do raznih Briselskih i Vašingtonskog dogovora, Francusko-nemačkog predloga, Ohridskog dokumenta, a u diplomatskim krugovima nezvanično se pominju i navodna tajna taljenja između Beograda i Prištine.

Da li se o Vidovdanu i visokim rizicima razmišljalo za pregovaračkim i drugim stolovima za kojima je „prodavano“ i predavano KiM, protiv kog se još niko iz stranačkih redova SNS i SPS nije javno pobunio?

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari