PRIORITET: Ako sam do sredine prošle nedelje još i verovala da su za nas na Balkanu, gde je prosečna plata između 300 i 400 evra trenutno najvažnije kako da ekonomski preživimo Grčku i odgovore na sledeća pitanja: kako će grčka kriza uticati na investiranje u našim zemljama, kako će uticati na kamate po kojima ćemo se ubuduće zaduživati i kako će uticati na kurs evra, od nedelje se više ne usuđujem ni da mislim ni da verujem.

Odgovarajuće britanske službe i njihovi obožavaoci su uspeli: pre nego što se pozabavimo svojim bednim platama, one koji su bez plate da i ne pominjem, mi na Balkanu moramo lično, a posle svih međunarodnih sudova, visokih predstavnika, protektora i konsultanata, da raspravimo ono što je bilo 1995. u Srebrenici, a to znači i ono što je bilo 1991. godine u Vukovaru, i ono što je bilo između 1941. i 1945. u Jasenovcu, i pre toga likvidaciju 2000 đaka u Kragujevcu… Jer, oni znaju, da smo mi upravo tako temeljni. Kad god ne treba. Samo nas treba podstaći. Međunarodna zajednica i njeni obožavaoci su uspeli: uz grčku krizu na naše balkanske ekonomije će sada uticati i uzdrmana balkanska bezbednost. Sa svim dodatnim bezbednosnim troškovima koje to podrazumeva. A koliki mogu da budu ti troškovi pokazuje nam , evo, primer Makedonije. Valjda nema nikakve sumnje da će bezbednosni troškovi biti povećani i u Srbiji i Republici Srpskoj. Da li bez razloga? Da još podsetim, da su u BiH opšti izbori održani oktobra prošle godine, a da Federacija BiH, dakle jedna polovina države, još nema funkcionalnu vladu, a to vam je ona institucija koja brine o onome od čega se živi. A iz međunarodne zajednice Srbiji svaki dan stižu pozivi da pomogne destabilizaciji vlasti i u drugoj polovini Bosne. Sad više neće biti potrebno – destabilizacija je uspela.

INVESTICIJE: Narodna banka Srbije je još jednom podsetila našu javnost da su grčke banke u Srbiji u stvari domaće banke koje posluju po zakonima Republike Srbije. A ne Grčke. Dodatno je NBS uvele nadzor i ograničenja u kapitalnim transakcijama tih banaka sa njihovim grčkim maticama, kako bi sprečila eventualni neočekivani odliv kapitala. Međutim, ma kako da se okonča grčka kriza, velikim otpisom i restrukturiranjem duga Grčkoj ili bankrotom Grčke može se pretpostaviti da će doći do povlačenja kapitala ka evrozoni, iz banaka u zemljama kao što je naša ka njihovim u Grčkoj visoko izloženim maticama. Očekuje se da će kreditna aktivnost evropskih banaka i investiciona aktivnost njihovih klijenata u zemljama kao što je naša padati. Što je trend koji postoji i biće pojačan. Pod lupom su i kamate, inače veoma niske. Rast kamata po kojima ćemo se zaduživati ne bi trebalo da bude iznenađenje.

KURS EVRA: Građani su naročito zainteresovani za kurs evra. Taj kurs podjednako interesuje one koji imaju evro-štednju, kao i one koji imaju evro-dug. U nedelju pre podne još je bilo neizvesno kakav će se aranžman za Grčku dogovoriti u evro-zoni i među njenim spoljnim pokroviteljima. Ta neizvesnost mogla je podsticati bekstvo iz evra u druge valute. Dok bi smanjenje stranih evro-investicija u našem regionu povećavalo njegu vrednost. Da li će kurs evra dalje slabiti prema dolaru, sa svim posledicama po međunarodnu trgovinu, zavisiće od konačnog rešenja za Grčku. Da to još može biti radikalni izlazak (odnosno izbacivanje) Grčke iz evro-zone na određeno ili neodređeno vreme u nedelju se još nije moglo sasvim isključiti mada je dogovor o ostanku Grčke u društvu u kome se teško snalazi još imao veće šanse. Dakle, da li će evro prema dinaru padati ili rasti? Veliki stručnjaci za monetare stvari imaju običaj da kažu: kad bih sada to znao, ubrzo bih bio bogat čovek. Svetske berze u petak nisu najavljivale neke tektonske poremećaje. A njihovi igrači se više plaše od naših malih štediša.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari