Odvažnost izricanja

Prenosim čestitke Gradimira Gojera i pridružujem im se: „Povodom jubileja cijenjenog lista ‘Danas’, jedinog istinskog prozora u prostore demokratije, slobode i ljudskih prava na ovim prostorima, čestitajući želimo da i dalje nastavite svoju plemenitu misiju!“ Ujedno koristim priliku da Vas, kao urednica Gojerove trilogije „Iza plota“, u kojoj će u prvom tomu pod naslovom „Izazovi književnosti“ biti objavljen i tekst „Odvažnost izricanja“, odnosno prikaz knjige Grujice Spasovića „Danas, uprkos njima – prvih hiljadu dana“, DanGraf, Beograd, 2012, uputim na taj tekst, jer ćete možda u godini jubileja „Danasa“ naći prostor da se podsetimo na Grujinu knjigu i prvih 1.000 dana borbe.

Srdačno, Svetlana Broz

Kada jedan novinar sa respektabilnom karijerom, koju je okončao kao diplomat sa ozbiljnim rezultatom na najtežem diplomatskom zadatku ravnanja odnosa među zemljama koje su ratovale, napiše knjigu o novini koju je stvarao, koju je uređivao i u kojoj i danas ostaje alfom i omegom, onda ta knjiga ima duboki smisao, ako ništa drugo, kao svjedočanstvo o onome što mnogi od nas ne znamo, a predstavljalo je u tako nam bliskim vremenima povijesnu okosnicu oko koje se vrtilo mnogo toga, poglavito sudbine nas negdanjih Jugoslavena!?!

Knjiga Danas, uprkos njima – prvih hiljadu dana nije samo povijesno svjedočanstvo o nastanku, razvoju, usponima i padovima jedne dnevne tiskovine. Ova knjiga ima mnogo veći značaj…

Rekonstruirajući epohu koju je naša generacija živjela, a o čijim najturbulentnijim trenucima nije imala, prije ove knjige, pravih informacija, ona, u stvari, prevashodno jezikom činjenica, jer Spasović kao vrstan žurnalist kreće od činjenica, stvara sliku o dvije epohe – epohe Miloševićevog vremena i epohe vremena koje je potrošeno a da nije ozbiljnije uzdrman mit o svemoćnoj Srbiji, o zemlji i državi nebeskog naroda.

Glavni lik ove knjige je dnevni list Danas, koji se od početka svog izlaženja jasno svrstao u novinu iznimne objektivnosti, u novinu koja služi istini i pravdi, a rukavci priče o usponima i padovima skupine ljudi koja je služila ideji Danasa su rukavci koje je povijest nanijela u naše živote. Ovovremena Srbija nije Srbija s početka dvadesetog stoljeća; srećom ovovremena Srbija nije ni Srbija Miloševićevog vremena, ali ovovremena Srbija i dalje nije pravi ambijent za novinu tako široke demokratske zagledanosti u budućnost, kakav je list koji su stvarali Grujica Spasović i njegovi suradnici!

Spasović ne robuje kronologiji, ali Spasović, poglavito jezikom činjenica stvari vraća njihovim korijenima, stvarajući na taj način jarke slike iz vremena kada je Danas zabranjivan, kada je bio na indeksu, kada su mu stvarane različite barijere da se sutra ne bi pojavio pred svojim čitateljima. Rekonstrukcija događaja je u isto doba i snažna emanacija jedne duboke humanističke zagledanosti skupine strasnika okupljenih oko izdavača DanGrafa i samog lista Danas!

Činjenica da u najtežim vremenima zabrane, restrikcija, ratnog stanja u Srbiji list Danas nije poklekao pred fašistoidnim naletima ne samo grubih cenzora, nego prije svega, ljudskog ološa koji je pokušao da jednu intelektualnu plejadu odličnih novinara pokori i umrtvi, govori o moralnoj okomici, prije svega Grujice Spasovića, kao spiritus movensa ovoga lista, ali i šesnaest odličnih novinara koji su, poput prvih kršćana u kriptama, seleći s jedne beogradske lokacije na drugu, čuvali prije svega svoj obraz, pa onda obraz demokratske Srbije, a zatim i vlastitu intelektualnu samobitnost!

Pisana jasnim, nikakvim izvještačenim, niti srpskim niti hrvatskim, niti bošnjačkim, ali zasigurno jezikom razumljivim svima nama koji smo preživjeli epohu cijepanja Jugoslavije, uspostavljanja malih državica iz njezinog tkiva, Spasovićeva knjiga može biti u budućnosti moralni i nadasve humanistički pozicioniran svetionik, u sve težim međunacionalnim, međudržavnim i prije svega u globalnim neravninama i razmiricama na ovom našem balkanskom tlu.

Tačno je da je dnevni list Danas glavno lice ove knjige, ali ako je Danas protagonist, onda ću od nekoliko antagonista izabrati Vojislava Šešelja, koji u ovoj knjizi zauzima markantno mjesto, po nizu izrazito negativnih, ali nerijetko i nepredvidivih reakcija, u vremenu nevremena u kojem je i sam bio sluga i izvršitelj paklenih nauma Slobodana Miloševića, kao figure, koju ni ova knjiga, ni mnoge druge knjige, ne pretendiraju, ali i ne mogu do kraja opisati, u svim njegovim aspektima djelovanja?!?

Vrijeme u kojem Spasović, nerijetko rizikujući i vlastiti život ispisuje možda iznimno blistave listine svjedočanstva o povijesti demokratskog novinarstva u Srbiji, bilo je vrijeme brojnih ubojstava, od onih bukvalnih – političkih do tihih ubojstava ljudi koji su mislili pravedno, a drugačije.

Pisati o takvom vremenu, a niti na jednoj listini ove vrijedne knjige ne upotrebiti tešku i osuđujuću riječ je gotovo herojski akt!

Spasović, kao svjedok, kao svojevrsni protagonist, kao onaj koga optužuju, kao onaj koga sude, kao onaj koji pobjeđuje, nijednog trenutka, niti na jednom mjestu u ovoj knjizi ne upotrebljava teško topništvo od riječi, već njegova priča o Danasu teče pitko, gotovo razigrano, i u trenucima kada svakom normalnom čovjeku ponestane daha, kada strah nadvlada nadu, kada nada ostaje jedino pribježište ljudima koji znaju sanjati…

Ovo je knjiga o skupini ljudi koji su znali sanjati, koji su dosanjali svoj veliki san, da njihov list, njihovo čedo, pobjedi u teškoj borbi za demokratske principe u Srbiji, koja od Domanovićevih vremena do danas, nažalost, nije uspjela da promjeni Vođu??!! Povjest novinarstva u Srbiji neće se moći pisati bez Spasovićeve knjige Danas, uprkos njima! Prvih hiljadu dana novine koja se takmičila i koja se danas takmiči sa režimskim listovima je herojsko doba!

Časna knjiga, još časnijeg autora!

P. S. Ni danas, deset godina nakon izlaska iz štampe ove knjige, nijednu svoju riječ o njoj ne bih promijenio.