Potencijali Peštera za organsku proizvodnju

Ovo područje oduvek je bilo prepoznatljivo po stočarstvu i proizvodima stočarske proizvodnje. Jagnjetina sa Pešterske visoravni mogla se naći kako u mnogim evropskim zemljama tako i zemljama azijskog i afričkog kontinenta. Sjenički kravlji i ovčiji sir su sačuvali svoj prepoznatljivi ukus kroz vekove i danas su rado viđeni proizvodi na mnogim trpezama.

Paprika u pavlaci je poseban specijalitet, poznat u narodu kao ovčavina koji se sprema u periodu muže ovaca od ovčijeg mleka, sira i paprika. Na žalost ovaj izvorni oblik spremanja ovčavine se izuzetno retko može naći na tržištu i u većini slučajeva se sprema od kravljeg mleka i sira ili pak mešavinom kravljeg i ovčijeg mleka i sira u najboljem slučaju. Čuvena Pešteska pršuta, ovčija stelja i sudžuk predstavljaju posebne mesne prerađevine koje se proizvode od najkvalitetnijeg mesa sa Pešterske visoravni kako goveda tako i ovaca. Zbog načina ishrane i držanja stoke na nepreglednim pašnjacima i upotrebu izuzetno male količine koncentrovanih hraniva i bez korištenja mineralnih đubriva i zaštitnih sredstava, ovo meso se karakteriše posebnim kvalitetom i ukusom. Pečena sjenička jagnjetina kao i teletina još uvek su neprikosnovene kako na ovom području tako i širom regiona.

Međutim, pored svih ovih predispozicija za razvoj stočarstva, organsko stočarstvo i proizvodnja organskih stočarskih proizvoda na ovom području se nalazi u povoju. Savetodavci PSSS Novi Pazar redovno svih ovih godina rade na promociji organske proizvodnje, kroz grupne i individualne metode rada sa poljoprivrednim proizvođačima (predavanjima, zimskim školama, radionicama, posetama oglednim gazdinstvima, posetama udruženjima, zadrugama, direktnim posetama individualnim poljoprivrednicima na njihovim gazdinstvima ili pak putem medija). U periodu koji je pred nama, nadam se da ćemo zajedničkim radom uspeti da ubedimo poljoprivrednike sa ovog područja da imaju strpljenje da uđu u proces konverzije iz konvencionalne u organsku proizvodnju na svojim gazdinstvima i uz pomoć sertifikacionih kuća koje su ovlašćene da organizuju, nadziru i izdaju sertifikate za organsku proizvodnju, proizvode organske proizvode na svojim gazdinstvima isto kao što sada proizvode zdravu hranu ali po neuporedivo većim cenama od sadašnjih. Potražnja za organskim proizvodima na domaćem, a pogotovo svetskom tržištu iz dana u dan sve je veća, tako da se nadamo da će ovaj vid proizvodnje zaživeti kada se ovo područje poveže infrastrukturno planiranim autoputem preko Pešterske visoravni koji će spajati Bar u Crnoj Gori i Beograd u Republici Srbiji kao ostale gradove u regionu i Evropi. Period prelaska iz konvencionalne u organsku proizvodnju traje od pola godine do tri godine, u zavisnosti o kojem vidu organske proizvodnje je reč. Pre početka organske proizvodnje u stočarstvu neophodno je obezbediti dovoljne količine pašnjaka koje zadovoljavaju uslove za organsku proizvodnju.

Ovim načinom se zadovoljava osnovni princip u organskoj proizvodnji – kruženje materije u agrosistemu. Pored ispaše, goveda i ovce prilikom boravka na pašnjacima đubre travnjak i nalaze se u odličnoj kondiciji i papci su u dobrom stanju. Prema pravilniku najmanje 60 odsto suve materije u dnevnim obrocima goveda treba da se sastoje od kabaste hrane (zelene) u vidu sena ili silaže. Najmanje 50 odsto hrane treba da potiče iz sopstvene proizvodnje, a ostatak potrebnih kabastih hraniva mora poticati takođe sa drugih poljoprivrednih gazdinstava koja se takođe bave organskom proizvodnjom i po mogućnosti iz istog regiona.

Pašnjaci ne smeju biti tretirani proizvodima koji nisu dozvoljeni u organskoj proizvodnji. Pre prelaska sa jednog pašnjaka na drugi, životinje iz organske proizvodnje mogu da pasu na zemljištu iz konvencionalne proizvodnje, s tim što unos hrane iz konvencionalne proizvodnje u obliku trava i druge vegetacije koje životinje pasu u toku ovog periodu, ne treba da pređe 10 odsto ukupne količine hrane godišnje.

Autor je dipl. inž. poljoprivrede iz PSSS Novi Pazar