Duboka politička kriza u Makedoniji našla se pod izoštrenom vizurom dežurnih analitičara i tumača razloga i pozadine najnovijih ovdašnjih događanja sa upozorenjima na opasnosti refleksija na region i u medijima u Srbiji. Pregledom tih tekstova, čak i sa površnim poznavanjem realne situacije u Makedoniji, nameće se pitanje zašto se, uz sve „obrađeno“, prenebregavaju notorne činjenice koje karakterišu opšte stanje u ovoj zemlji. Zašto se svesno ili ne(svesno) izostavlja i zaobilazi puna istina.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

Kod kuće teče stalna kampanja, obećavaju nova radna mesta „za koju godinu“. A stranačka zapošljavanja ne prestaju. Do apsurdnih razmera „bilda“ se javna administracija, između ostalog i za „smirivanje“ zahteva albanskog partnera u vlasti, masovnim fiktivnim zapošljavanjem „kadrova po ključu“, koji sede kod kuće, ili vode privatni posao, a primaju državnu platu. Prebukiranost takvim „kadrovima“ oslikava se činjenicom da veliki deo uposlenih po Okvirnom sporazumu, jednostavno nema gde da sedne na „svojim radnim mestima“… Odgovornost nigde i ni za šta. Nikome ništa za bačene milijarde denara za arhitektonsko nasilje, kič spomenike i gotovo sulude antikomanije i megalomanske okvire sa slavnom antičkom prošlošću.

U tim tumačenjima analitičara, na primer, ocenjeno je da (Nikola) „Gruevski sistematski radi na jačanju makedonskih državotvornih kapaciteta“? O kakvim je to kapacitetima reč? U te kapacitete ne veruju ni njegovi najbliži saradnici. Potvrdili su to i u delu objavljenih prisluškivanih razgovora.

Prisutan je pojačan publicitet i gotovo navijačka propaganda analitičara u srpskom medijskom prostoru i nakon kumanovskih dešavanja. U iščekivanju prave, najavljena je i međunarodna istrage o svemu tome, množe se nagađanja, a po nekim ocenama bezbednosnih stručnjaka – „miriše“ i na ujdurmu. Lako je narodu nuditi geopolitiku, „otkrivanje“ igri Zapad – Istok i tako u krug. Iako svega toga naravno ima i u makedonskoj priči, samo iz perspektive običnog građanina drugačije stoje stvari. Ta slika je mnogo jednostavnija i čitljivija bez visokoumnih tumačenja medijskih univerzalaca.

Zaboravlja se da je vlast u Makedoniji dovoljno kompromitovana objavljenim zapisima snimljenih razgovora. Naglašava se dilema ko je prisluškivao, a zamagljuje sadržaj. Bilo da je domaća, ili kako se insistira „neka strana služba“ to činila, odgovornost je nezaobilazna na – vlasti. Ako više od četiri godine „neko“ masovno prisluškuje od vrha do „običnog malog čoveka“, valjda je razumljivo da to mora da podleže političkoj i pravnoj odgovornosti. Mnogi to čine, ali vlasti u Makedoniji su uhvaćene na delu.

Prenebregavaju se u analizama brojni primeri montiranih sudskih procesa političkih zatvorenika kojima se pune zatvori. Jedan od njih je i slučaj sa novinarom Tomislavom Kežarovskim. Zašto za takve primere nema mesta u ovoj šahovskoj postavci analitičkih pogleda na makedonsku političku krizu. Ili, podsećanje na misterioznu pogibiju vlasnika nedeljnika Fokus – Nikole Mladenova, jednog od najoštrijih kritičara vlasti u Makedoniji. Možda je logično, ali ljudi u Srbiji jednostavno ne mogu da pojme realno stanje nakon objavljenih prisluškivanih razgovora vladajuće garniture sa primerima očito grubo suspendovanih poluga institucija države i njihove zloupotrebe sistemom delovanja partijske izvršne vlasti.

Kako objasniti činjenicu da je Makedonija pored Somalije jedina država, članica UN, koja od 2002. nije sprovela popis stanovništva. Propali pokušaj 2011. politički je blokiran na samom kraju, uz bačenih 12 miliona evra. Neki pokazatelji govore da je trećina stanovništva napustila zemlju, a na izborima, od oko dva miliona stanovnika, (po poslednjem popisu), 1.700.000 ljudi ima pravo glasa?! Kako je vlast uspela da na izbore dovodi „svoje glasače“ iz albanskog Pusteca? Otkrivano je da su u danu izbora ti birači „pakovani“ i po 50 u jednom stanu, na fiktivnim adresama, kako i mrtvi glasaju za VMRO… Kako su hapšeni studenti i srednjoškolci iste noći dok je trajala akcija u Kumanovu, 9. i 10. maja… Kako su servirali sve projekte o uspešnom delovanju vlasti preko „najvećeg investitora“ iz Indije – Subrate Roja, koji je u međuvremenu dopao zatvora u svojoj zemlji zbog obmane poverilaca teške više milijardi dolara. Kako je propao njegov najavljeni investicioni „bum“ u makedonskom agraru, turizmu, između ostalog, izgradnjom i kockarskog raja, poput Las Vegasa, na Ohridu… Kako su, uz policijsku asistenciju, iz parlamenta izbačeni poslanici opozicije i novinari 24. decembra 2012…

Činjenice ilustruju situaciju u Makedoniji. Među njima su i hronični problemi našeg naroda u Makedoniji, poput obrazovanja, potisnutosti u korišćenju prava u oblasti kulture, potpune uskraćenosti verskih sloboda, potisnutog informisanja…

Kako objasniti činjenicu da Ministarstvo kulture Makedonije deset godina nije izdvojilo ni centa za delovanje jedinog informativnog portala Spona na srpskom u ovoj zemlji (www.srbi.org.mk). Za jedini pisani časopis na srpskom „Slovo“, namenjen preostalim učenicima koji se školuju na maternjem srpskom jeziku. Zbog čega? Da li zato što su određene procentualne parametre zadovoljili politički činioci, koji tu sliku „bistre“ i u matici. Da li je zato podrška ovim glasilima prvi put, posle deset godina, izostala i iz matice?!

Činjenica je da i mediji iz Srbije „ne vide“, ili, iz tobože, komercijalnih razloga, možda, sve češće „previđaju“ probleme i značajna pitanja Srba u okruženju, pa samim tim i u Makedoniji. Objektivnim sagledavanjem zastupljenosti Makedonije uopšte i „srpskih tema“ u beogradskim medijima potvrđuju da su opredeljenja državne politike o neophodnosti jačanja regionalnih veza, na zajedničkom putu prema evropskim integracijama, u okviru toga i sa Srbima u susednim zemljama, više – deklarativni.

Milutin Stančić, Kulturno informativni centar Srba „Spona“, Skoplje

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari