Nikada tokom prošlih pedeset i tri godine, koliko se bavim urbanističkim planiranjem, projektovanjem i izgradnjom Beograda, nisam odgovarao na komentare u štampi na svoj profesionalni rad, pa neću ni sada. Posebno ne na gluposti i neistine koje u tekstu „Šta je uradio arhitekta Jovin“ pominje Siniša Nikolić, koji je u „Martovskom buđenju“ (Danas, 16 -17. mart 2013) napisao:


„Evo već deset godina svakog 12. marta razgovaram sa Zoranom“… i traži oproštaj što nije uklonio ruševine Dobrovićevog Generalštaba… Ovo Nikolić nije uradio, ali Beograđani imaju pravo da znaju šta je uradio kada je od „čuvara glasačkih listića u postizbornom periodu 2000“ postao direktor Direkcije za građevinsko zemljište 2000-2004. i šta je uradila (do danas) nedodirljiva „interesna grupa 2000“, formirana u okviru i pod patronatom Direkcije, odmah posle oktobarskih promena. Evo činjenica:

Lideri „IG-2000“ – Lj. Anđelković, Đ. Bobić, V. Macura, M. Ferenčak (članovi Odbora za urbanizam DS) 12. decembra 2000. saopštavaju da su (tada) aktuelni Generalni urbanistički plan Beograda (urađen 1967-1972. za vreme gradonačelnika Branka Pešića i Živorada Kovačevića) i Projekti evropskog Beograda sa Metro-sistemom (ažurirani 1997-2000. po nalogu gradonačelnika Zorana Đinđića) „prevaziđeni i društveno štetni“; da će zbog toga morati da napišu novi GUP-BGD 2021

Skupština Grada, 28. mart 2003, javni uvid GUP-BGD-2021 – zasnovan na uličnom tramvaju normalnog koloseka sa pantografom („Laki Metro“ – izmišljotina pridruženih članova „IG-2000“, profesor iz Filadelfije V. Vučić, mr G. Stefanović, mr M. Radovanc, mr Z. Rubinjoni, dr V. Depola). Na moju primedbu da je opredeljenje za „automobilsko-tramvajski“ urbanizam diskontinuitet od urbanizma evropskog Beograda sa Metro-sistemom ( i citirao svog profesora Nikolu Dobrovića: „Urbanizam je kontinualna naučna disciplina; diskontinuitet, posebno diskontinuitet od strategije dugoročnog razvoja grada je fatalan“) predsedavajući Lj. Anđelković je tražio da me obezbeđenje izbaci iz sale!

Usvojen GUP-BGD-2021, 23. 09. 2003, sa ugrađenih 32 načina „kako da se izađe u susret investitoru“ (investitorski urbanizam – izmišljotina Đ. Bobića, poslovođe CEP-ove „Radionice za popravku grada“ ).

Posledice ovih opredeljenja su za Beograd i Beograđane fatalne. Direktor Siniša Nikolić je rasprodao ekskluzivne lokacije (opremljeno građevinsko zemljište) u centru Beograda (Rajićeva, Tri lista duvana, Ušće, Novi Merkator…).

Gradski arhitekta Đ. Bobić (2004 – 2008) – zdušno nastavlja sa rasprodajom (Luka Beograd, Autokomanda, BIGZ, Delta…). Prema „Insajderu“ B92, ovim izlaženjem u susret investitorima budžet Beograda uskraćen je za 1,8 milijardi evra! A aktuelni gradonačelnik Dragan Đilas je u izgradnju besmislenog Mosta na Adi (partijski zadatak iz 2007. ( „čuvati lik i delo prethodnog gradonačelnika“) i priključne petlje potrošio, do danas, više od pola milijarde evra!

Prema predmetu i predračunu toliko koštaju građevinski radovi 16,4 km metro linija prve etape: M1 (Gardoš – Centar Novog Beograda – Metro most – Terazijska terasa – Vukov spomenik) i M2 (Kalemegdan-Trg republike – Slavija -Prokop – Autokomanda). Na zahtev Verice Barać dostavio sam joj informacije o rasprodaji lokacija, posebno o Mostu na Adi. Verujem da će se, posle spornih privatizacija, preispitati i „rasprodaja“ građevinskog zemljišta – kapitalni resurs Beograda.

Sve ovo, mnogo detaljnije, piše u više od 40 (četrdeset) mojih tekstova koje su urednici – Grujica Spasović, Mihal Ramač i Zoran Panović – objavili u Danasu od 2000. do danas. Na kraju: za sve što sam ja („bauk prošlosti“, „duh iz boce“) uradio za glavni grad, od Beograda sam dobio dve Oktobarske nagrade. A Beograđani mogu, to što sam uradio, i da vide šetajući se, između ostalog, novobeogradskim bulevarima, pešačkom Knez Mihailovom ulicom ili Savskim kejom.

Autor je bio rukovodilac projekta Metro Beograd (1973 -1982 i 1986 – 2002)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari