Švedska koja neće ličiti na Švedsku

Zvuči kao program desničara Matea Salvinija ili Hansa Kristijana Štrahea, a zapravo su programske stavke švedskih socijaldemokrata na poslednjim izborima. Ova partija, koja je od 1945. gotovo sve vreme na vlasti, osim oko 17 godina ukupne vlasti svih ostalih, najviše je zaslužna za izgled Švedske kakvu svi danas poznaju. Otvorena država, kosmopolitskog duha, pacifistički nastrojena, socijalne države kombinovane sa jakom tržišnom privredom i mirnog života. Budućnost ovakve Švedske pod znak pitanja danas stavlja i partija koja je zaslužna za ovaj model. Desnocentristička Partija umerenih i desni populisti Švedske demokrate još su tvrđeg stava.

Po pitanju imigracije i otvorenosti, biračko telo je po istraživanjima značajno promenilo stav ka višem nivou skepticizma prema novim stanovnicima. Po istraživanju Ipsos Mori u Švedskoj, javno mnjenje većinski smatra (55%) da imigracija stvara visok nivo pritiska na javne usluge, dok 43% stanovnika se slaže sa izjavom da je migranata previše u Švedskoj. Velike ključne partije se čak takmiče neretko koja će biti u budućnosti stroža po tom pitanju. Za razliku od drugih država Zapada, kojima je brojna imigracija donela novu i korisnu radnu snagu, u slučaju Švedske ona je mahom bila beskorisna za lokalnu privredu. Strogo regulisano tržište rada i kolektivni ugovori čine imigrante teško zapošljivim, te je najveći broj njih dolazio u vidu budućih korisnika darežljive socijalne države. Na drugoj strani, teška zapošljivost migranata često ih je usmeravala ka drugačijim vidovima nalaska prihoda poput kriminala. Ukoliko se pogledaju javno dostupni državni podaci o učinjenim kriminalnim delima, broj silovanja porastao je od 2002. više od tri puta, broj prekršaja povezanih sa drogom skoro tri puta, a broj ubistava duplo. S obzirom da švedska država ne vodi podatke o etničkoj pozadini počinilaca, ovi podaci se ne mogu postaviti kao kauzalnost, već kao korelacija. Za razliku Italije i Nemačke u kojima kriminal po državnim podacima nikada nije bio niži i gde desni populisti fabrikuju podatke, u Švedskoj se ako ništa drugo o realnom problemu kriminala govori relativno racionalno.

Švedska je poznata i kao pacifistička država, zemlja iz koje su potekle studije mira i koja je čest medijator između sukobljenih strana, u prošlosti i kritičar intervencija NATO-a i SAD-a. Međutim, ni ovaj deo nisu zaobišle promene. Opoziciona alijansa desnog centra, koja može formirati novu vladu sa nekim saveznikom, prilično je zainteresovana za članstvo u NATO-u. Švedska javnost je takođe promenila svoj stav prema ovom savezu. U 2007. za članstvo je bilo 19% dok je protiv bilo 44%, dok je u 2018. taj odnos 43% naspram 37% u korist podrške članstvu. Bez obzira na NATO članstvo ili ne, vrlo je verovatno da će se plan o dupliranju vojnog budžeta ove države ispuniti do 2035.

Švedska ekonomija je jedna od ekonomija koja je najbolje podnela svetski krah 2008. Takođe, ova država ima jedne od najzdravijih javnih finansija. Državni dug je oko 40% BDP-a i u padu je, državni budžet balansiran, kamatne stope niske. Međutim, ako se pažljivo posmatra švedska ekonomija, mogu se primetiti simptomi buduće finansijske krize. Nazire se balon na tržištu nekretnina i cene su ove godine već pale, visoka je zaduženost stanovništva kod banaka u vidu zajmova za potrošnju i nekretnine, vrednost krune je opala. U kuloarima Partije umerenih se već može čuti da ova stranka mora biti spremna na delovanje tokom potencijalne nove krize ukoliko preuzme vlast. Koliki će biti uticaj ove krize na transformaciju Švedske je pitanje veličine kraha, ali može postaviti pitanje funkcionisanja sadašnjeg modela.

Na osnovu sadašnjeg stanja, buduća Švedska sve će manje ličiti na nama poznatu Švedsku. Ona će verovatno ostati socijalna država sa nižom nejednakošću dohotka, ali će postati država veće bezbednosne kontrole, manje imigracije, manje kosmopolitskog duha, veće vojske i mnogo nižeg stepena vojne neutralnosti, ako ne i sticanja članstva u NATO-u. Ovogodišnji istorijski izborni minimum za arhitekte savremene Švedske, socijaldemokrate, možda može značiti i simbolički istorijski preokret i tačku nakon koje će se Švedska reformisati u drugom smeru ili ka drugom modelu.

Autor je programski direktor NVO „Novi treći put“