ZA promenu Zakona! 1

Združena akcija Krov nad glavom je u saradnji sa Udruženjem potrošača i bankarskih klijenata Efektiva septembra prošle godine dostavila Ministarstvu pravde detaljnu analizu nedostataka Zakona o izvršenju i obezbeđenju sa predlozima za izmene.

Ceo tekst možete naći na sajtu Združene akcije http://zakrovnadglavom.org/2018/11/26/predlozi-za-izmene-i-dopune-zakona-o-izvrsenju-i-obezbedenju/. Izdvajamo predlog da se u novom zakonu zaštiti pravo na krov nad glavom.

U Zakonu neophodno naglasiti značaj one nekretnine koja za fizičko lice ima funkciju jedinog doma (krova nad glavom), a s obzirom na to da je pravo na dom zaštićeno članom 8. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, i da se prilikom sprovođenja izvršenja na nekretnini dužnika koja je njegov dom, pored interesa izvršnog poverioca moraju uzeti u obzir i javni interes zaštite prava na dom. Podsećamo da se u odluci Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu kojom je Sloveniji naloženo da porodici Vaskrsić nadoknadi štetu zbog oduzimanja krova nad glavom radi naplate nesrazmerno manjeg duga za komunalije, naglašava poseban značaj koji za fizičko lice ima nekretnina, u smislu da je ona i krov nad glavom, tj. njegov dom a ne samo potencijalni predmet izvršenja. Ovakav stav Evropskog suda, čije odluke pogađaju i srpsko pravosuđe, mora se ugraditi u Zakon o izvršenju i obezbeđenju, koji sada nekretninu tretira samo kao predmet izvršenja, odnosno potpuno zanemaruje pravo na dom.

Neophodno je da se izvršenja na nekretninama, što se naročito odnosi na nekretnine koje imaju funkciju doma za izvršnog dužnika, prenesu u isključivu nadležnost suda, kao što je sada slučaj u Sloveniji. Bez obzira na preneta javna ovlašćenja, mora se uzeti u obzir da je javni izvršitelj preduzetnik, da njegova zarada zavisi od punomoćja jedne strane u postupku, tj. poverioca, i da iznos njegove nagrade (naknade za uspešno sprovođenje izvršenja) direktno zavisi od stepena uspešnosti naplate. Sud je nezavisna grana vlasti, nezavisan je od stranaka u postupku i finansira se iz javnih sredstava, te je kao takav bolja garancija zaštite javnog interesa od vansudskog izvršitelja, kojijednostavno nema institucionalne kapacitete niti motivaciju da štiti javni interes kada je taj interes neposredno suprotstavljan interesu poverioca-izvršiteljevog klijenta ali i interesu samog izvršitelja. Najveći rizik po javni interes upravo postoji onda kad izvršitelj sprovodi izvršenje na nekretnini, jer od uspešne prodaje nekretnine može najviše da zaradi.

— Potrebno je utvrditi minimum površine jedinog doma koji ne može biti predmet izvršenja. Predlažemo da taj minimum bude 40m2, uvećano za po 15m2 za svakog člana domaćinstva izvršnog dužnika, shodno definiciji prvog stana u smislu člana 31a Zakona o porezima na imovinu.

—Ukoliko izvršni dužnik poseduje kuću ili stan veći od propisane površine jedinog doma, prodaju treba da sprovede sud, uz obavezu da domaćinstvo izvršnog dužnika uvede u svojinu i državinu stana ili kuće propisane veličine, a razliku u ceni uplati izvršnom poveriocu. Sredstva do vrednosti prodatog stana do površine jedinog doma sud će uplatiti lokalnoj samoupravi, koja će iz svoje imovine, ili od svojih sredstava,ili iz imovine Republike Srbije ili pokrajne koja se nalazi na teritoriji lokalne samouprave, obezbediti jedini dom domaćinstvu izvršnog dužnika.

— Zato nakon člana 19 ZIO treba ubaciti poseban član koji bi se zvao Pravo na dom:

Ne može biti predmet izvršenja jedini dom izvršnog dužnika do površine od 40m2, uvećano za po 15m2 za svakog člana domaćinstva izvršnog dužnika, osim na način i pod uslovima iz ovog člana (u daljem tekstu: jedini dom).

Član domaćinstva izvršnog dužnika je svako ko na adresi izvršnog dužnika živi, i ko ima prebivalište prijavljeno nadležnim organima najkasnije godinu dana pre pokretanja postupka izvršenja, osim u slučaju rođenja dece izvršnog dužnika ili zasnivanja usvojenja ako je izvršni dužnik usvojitelj.

Broj članova domaćinstva koji žive na adresi dužnika se može utvrđivati u svakom trenutku u toku izvršnog postupka a na predlog izvršnog poverioca.

Pod članovima domaćinstva smatraju se supružnik ili vanbračni partner, deca, usvojenici, roditelji, usvojitelji, kao i deca, usvojenici, roditelji, usvojitelji supružnika ili vanbračnog partnera.

Ukoliko izvršni dužnik poseduje kuću ili stan veće površine nego što iznosi jedini dom, sud će izvršiti procenu vrednosti razlike u novcu polazeći isključivo od tržišne vrednosti, te će se dužniku ostaviti rok od 15 dana od procene da isplati izvršnom poveriocu navedeni iznos, ne dirajući u prava izvršnog poverioca za eventualno preostali iznos duga.

Ukoliko izvršni dužnik ne isplati razliku, nakon proteka roka od 15 dana sud će uvesti u svojinu i državinu domaćinstvo izvršnog dužnika u stan odgovarajuće površine prema stavu 1 na teritoriji iste opštine na kojoj mu se nalazilo jedini dom, te će istog u roku od osam dana preseliti u odgovarajući stan (u daljem tekstu: odgovarajući stan).

Sud će prodati dužnikov stan po tržišnim cenama, i uz obaveštavanje jedinice lokalne samouprave, te će iznos cene koja odgovara ceni odgovarajućeg stana predati jedinici lokalne samouprave, a ostvarenu novčanu razliku predati izvršnom poveriocu radi njegovog namirenja.

Cena odgovarajućeg stana koja se isplaćuje jedinici lokalne samouprave ne može biti viša od iznosa na ime postignute cene jedinog stana.

Pravo svojine izvršnog dužnika na odgovarajućem stanu obezbeđuje se najpre iz imovine jedinice lokalne samouprave, pokrajine i Republike Srbije, odnosno ukoliko to nije moguće iz sredstava jedinice lokalne samouprave, pokrajine i budžeta Republike Srbije, a prema mestu nalaženja jedinog stana.

Porez na prenos apsolutnih prava, takse i naknade nastale povodom i u vezi prenosa prava svojine na odgovarajućem stanu na izvršnog dužnika se ne određuju i ne naplaćuju.

Ugovor o prenosu prava svojine na odgovarajućem stanu zaključuju i overavaju kod javnog beležnika organ jedinice lokalne samouprave i izvršni dužnik ili sud u slučaju da izvršni dužnik odbije da to učini.

Ukoliko je jedini dom izvršnog dužnika opterećen ugovornom hipotekom ili založnom izjavom, a na ime obezbeđenja isplate kupoprodajne cene tog stana, isti ne može biti predmet izvršenja do površine iz prvog stava ovog člana ukoliko je izvršni dužnik isplatio 2/3 ugovorne cene istog.

 Radna grupa ZA Krov nad glavom i Efektive za izmene i dopune ZIO

Tekst je objavljen u dodatku Bilten za samoobrazovanje i društvena pitanja, uciteljneznalica.org

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari