![Šta je sporno u izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima? 1 Šta je sporno u izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima? 1](https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2023/04/1402foto-BETAPHOTO-MILOS-MISKOV-e1690473908826-1000x560.jpg)
Bezbednost saobraćaja je socijalni, ekonomski i javno-zdravstveni problem u istoj meri koliko je i problem transporta. Ukupni društveno-ekonomski troškovi saobraćajnih nezgoda u Srbiji, u 2019. godini iznose 4,1 milijarde evra.
Čekajući Skupštinsku raspravu o izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima, pažnju mi je privukao nov način finansiranja bezbednosti saobraćaja u Srbiji.
Istraživanja koja se sprovode u razvijenim zemljama, pokazuju da je investiranje i ulaganje u unapređenje bezbednosti saobraćaja na lokalnom nivou, isplativo i održivo, a uložena sredstva se vraćaju u višestruko većem iznosu.
Nema potrebe naglašavati, da sredstva predviđena za finansiranje unapređenja bezbednosti saobraćaja moraju biti namenska, planski trošena i rezervisana isključivo za unapređenje nivoa bezbednosti saobraćaja.
Koja se to novina predložena u izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima?
“Član 17. menja se i glasi:
• Sredstva od novčanih kazni za prekršaje i privredne prestupe predviđene propisima o bezbednosti saobraćaja na putevima pripadaju budžetu Republike Srbije.
• Za finansiranje unapređenja bezbednosti saobraćaja na putevima opredeljuju se sredstva u budžetu Republike Srbije, na razdelu ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove”.
Možda će neko reći, šta ju tu loše i sporno? Međutim, ovim predlogom, gde sad taj novac ide u budžet države, smatram da ostajemo bez održivog načina finansiranja bezbednosti saobraćaja. Sistem se centralizuje i lokalne samouprave ostaju bez sredstava za unapređenje bezbednosti saobraćaja.
![Šta je sporno u izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima? 2 Šta je sporno u izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima? 2](https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2022/09/igor-velic-foto_sigurnestaze.org_-e1662385173970.jpg)
Jednom rečju, znatno se otežava lokalnim samoupravama da dođu do sredstava, kojim bi finasirale bezbednost saobraćaja na svojoj teritoriji.
Naime, do ovih predloženih izmena zakonа je bilo propisano: Sredstva od novčanih kazni se raspodeljuju budžetu Republike Srbije i budžetu jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji je prekršaj učinjen, tako da:
• 70% sredstava od novčanih kazni pripada budžetu Republike Srbije;
• 30% sredstava od novčanih kazni pripada budžetu jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji je prekršaj učinjen.
Sredstava koja pripadaju budžetu Republike Srbije se raspodeljuju tako da:
• 75% sredstava koja pripadaju budžetu Republike Srbije se koriste za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova;
• 25% sredstava koja pripadaju budžetu Republike Srbije se koriste za finansiranje bezbednosti saobraćaja.
Sredstva od novčanih kazni koja pripadaju jedinici lokalne samouprave se raspodeljuju tako da:
• Se 50% sredstava koristi za popravljanje saobraćajne infrastrukture jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji je prekršaj učinjen;
• se 50% sredstava koristi za unapređenje bezbednosti saobraćaja na teritoriji jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji je prekršaj učinjen.
50% od sredstava koja pripadaju jedinici lokalne samouprave na čijoj teritoriji je prekršaj učinjen su namenjena za unapređenje bezbednosti saobraćaja i mogu biti utrošena za:
• rad tela za koordinaciju;
• unapređenje saobraćajnog vaspitanja i obrazovanja;
• preventivno-promotivne aktivnosti iz oblasti bezbednosti saobraćaja;
• naučno-istraživački rad u oblasti bezbednosti saobraćaja.
Jednom rečju, imali smo održivi sistem finansiranja bezbednosti saobraćaja. Čiji je cilj bio da učesnici u saobraćaju koji se ponašaju i postupaju mimo propisa, i prave saobraćajne prekršaje, da oni finansiraju bezbednost saobraćaja.
Iskustva kod nas su nam pokazala, da su se ova sredstva trošila nenamski (popunjavanje budžetskih deficita, nabavku vozila, plate, opremanje kabineta i sl). I to je jedan od ključnih razloga zašto nismo uspostavili stabilan sistem finansiranja bezbednosti saobraćaja.
Takođe, predložene izmene otvaraju prostor za manipulaciju i dodatno nenamsko trošenje sredstava namenjenih bezbednosti saobraćaja. I ono što tu unazađuje dosadašnji sistem finansiranja je centralizacija sistema umesto decentralizovanog sistema.
Decentralizovan sistem finasiranja bezbednosti saobraćaja je bolji u zemljama u kojima državna admistracija nije na nivou, gde je nedovoljna budžetska kontrola, nedostatak transparetnosti, trgovina političkim uticajima itd.
Smatram da je nov način finansiranja bezbednosti saobraćaja pogrešan, pogotovo u zemlji koja nije ispunila nijedan zacrtani cilj iz Nacionalne strategije bezbednosti saobraćaja (2015.-2020.), i dok nova Strategija još nije usvojena.
Takođe, i u zemlji koja po stanju bezbednosti saobraćaja kasni 15 godina za prosekom EU i 25 godina za Švedskom.
Autor je master inž. saobraćaja
Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.