Zaboravili ste genocid nad Bošnjacima: Odgovor Dejanu Ristiću, direktoru Muzeja žrtava genocida

Odgovor Dejanu Ristiću, direktoru Muzeja žrtava genocida na tekst "Pokušali ste da obmanete i uznemirite javnost" (Danas 17. april)

Ostavite komentar


  1. Na cijoj su strani u prvom i u drugom svetskom ratu bili ti velikostradalnici.???

  2. Sto nije bilo nema potrebe da se spominje,to bi bila ponovljena laž,a u lazi su kratke noge…

  3. Poštovani, u Srebrenici se desio strašan neoprostiv zločin a ne genocid. Trebate pročitati definiciju genocida, mada mislim da vi to savršeno dobro znate.

  4. Trazi reviziju istine .ukupne zrtve su 2.460.000. naravno da I’ma I Srba Muhamedanske veroispovesti.

  5. Ево, негирам „геноцид“ над тзв. Бошњацима.

  6. Мухамед Мулагановић је у овом личном ставу изнео низ увреда на рачун српског народа, и тешко могу да замислим да би редакција Данаса објавила овакав ауторски текст да су такве увреде изнете на рачун припадника неког другог народа од стране неког српског аутора.
    Нпр. аутор каже “ у извођењу акције невиђеног масакра“ позивајући се на догађај из 1943, желећи да истакне значај жртве муслиманског живља, али тако истовремено вређајући масовне српске жртве које су увелико страдале до 1943, широм НДХ, између осталог и од нацистичких муслиманских формација. Призивање новог Јасеновца и Градишке је монструозно, и непојмљиво је да се тако нешто објави.
    Овде није реч о аутору, који има екстремно антисрпски став, већ о редакцији која објављује овакве чланке.
    Није ово позив на цензуру, већ на основну пристојност.

  7. Naišao sam na više ljudi, kao što je Miloš, koji bi da mi zabrane da slobodno iznosim mišljenje o svim političkim akterima u ovoj zemlji. Znamo dobro da je loše bilo što nismo smeli govoriti ništa loše o Titu za vreme njegove vladavine, nije se smelo govoriti ništa pogrdno o Miloševiću, kao što je „svetogrđe“ bilo šta reći loše o Vučiću i politici SNS. Loše je za svako društvo ako ono gaji kult ličnosti vladara, koji su nepogrešivii i sveznajući. Kada sam jednom prijatelju rekao da nije dobro što se u Srbiji glorifikuju (štite i veličaju ratni zločinci) čime se krivica sa njih prenosi na ceo srpski naroid, on mi je odgovorio zlonamerno i neuko, da ja govorim protiv države. Sad kad ja izrazim slaganje sa Latinkom Perović da je kontinuitet nacionalističke politike štetan za ovu zemlju, Miloš mi odgovara da sam izneo niz uvreda na račun srpskog naroda. Ni Miloš niti bilo ko drugi meni ne može uzeti ustavno pravo da slobodno i javno iznosim mišljenje o vladajućoj garnituri. Pišem o lošim pojavama da bi nam svima bilo bolje. Pogubno i štetno je za ovu zemlju što se sprečava pluralizam – mnoštvo političkog mišljenja. Upravo što iznosim kritičko mišljenje o lošim pojavama, i što iznosim istorijske istine o počinjenim zločinima, ja pokazujem da želim dobro svojoj državi. i da želim da se zločini više nbikad ne ponove.

  8. Mislim da je covek u pravu. Nismo mi sveci. Treba prouciti i nase zlocine i o tome govoriti. Samo pojam genocida ne treba zloupotrebljavati.

  9. član II opisuje dva elementa zločina genocida:

    1) mentalni element , znači „namjera da potpuno ili djelimično uništi nacionalna, etnička, rasna ili religiozna grupa kao takva, i

    2) fizički element koji uključuje pet djela opisanih u sekcijama, a, b , c , d i e. Zločin mora uključivati oba elementa da bi se zvao „genocid“.

    član III opisan sa pet kažnjivih oblika zločina genocida: genocid, konspiracija, podsticaj, pokušaj i saučesništvo.

    Dijelovi Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju genocida

    „član II: U ovoj konvenciji genocid znači bilo koji od ovih djela izvršenih za namjerom da se potpuno ili djelimično uništi nacionalna, etnička, rasna ili religiozna grupa, kao takva:

    (a) Ubijanje pripadnika grupe (određenog naroda);
    (b) Uzrokovanje teških tjelesnih i mentalnih povreda pripadnicima grupe;
    (c) Namjerno podvrgavanje grupe takvim životnim uslovima koji prouzrokuju njeno potpuno ili djelimično uništenje;
    (d) Uspostavljajuči mjere s namjerom spriječavanja rađanja u okviru grupe;
    (e) Prinudno premještanje djece iz jedne u drugu grupu.

    član III:

    (a) Genocid;
    (b) Plan za izvršenje genocida;
    (c) Direktno i javno podsticanje na izvršenje genocida
    (d) Pokušaj genocida;
    (e) Saučesništvo u genocidu.“

    Diskusija:

    Zločin je planirati ili podsticati na genocid, čak i prije nego što ubijanje počne ili pomagati izvršenje genocida: Djela zločina uključuju planiranje, direktno i javno podsticanje, pokušaj izvršenja genocida i saučesništvo u genocidu.

    Kažnjiva djela Slijedeće su genocidna djela ako su počinjena kao dio politike da se uništi postojanje grupe (naroda):

    Ubijanje pripadnika grupe uključuje direktna ubistva i djela koja izazivaju smrt.

    Uzrokovanje teških tjelesnih ili mentalnih povreda uključuje izazivajuči traumu pripadnika grupe kroz široko rašireno mučenje, silovanje, seksualno nasilje, prinudjivanje na konzumiranje droge i sakaćenje.

    Namjerno podvrgavanje grupe takvim životnim uslovima računajući da će uzrokovati uništenje tog naroda uključuje namjerno uskraćivanje izvora potrebnih za fizički opstanak grupe takvih kao što je čista voda, hrana, odjeća, stambeni prostor ili medicinske usluge. Uskraćivanje onoga što život znači može biti kroz oduzimanje žetve, blokiranja isporuke hrane, zatvaranja u logore, prinudno raseljavanje ili protjerivanje. ili

    Spriječavanje rađanja uključuje nasilnu sterilizaciju, nasilni prekid trudnoće, zabranu brakova, dugotrajna odvojenost muškaraca i žena s namjerom spriječavanja rađanja.

    Nasilno premještanje djece može biti direktnim prisiljavanjem ili zbog straha od nasilja, zatvaranja, psihološkog maltretiranja ili drugih vidova mučenja. Konvencija o pravima dijeteta definiše djecom osobe ispod 18 godina.

    Genocidna djela ne moraju ubiti ili uzrokovati smrt pripadnika grupe. Uzrokujući teške tjelesne i mentalne povrede, spriječavanje rađanja i premještanje djece su djela genocida učinjena kao dio politike da se uništi postojanje grupe.

    Zaštićene grupe:

    Zakon štiti četiri grupe – nacionalne, etničke, rasne ili religiozne grupe.

    Pod nacionalnom grupom se podrazumijeva grupa pojedinaca čiji identitet je definisan zajedničkom državnošću.

    Pod etničkom grupom se podrazumijeva grupa pojedinaca čiji identitet je definisan zajedničkim kulturnim tradicijama, jezikom ili nasliječem.

    Pod rasnom grupom se podrazumijeva grupa pojedinaca čiji identitet je definisan fizičkim karakteristikama.

    Pod religioznom grupom se podrazumijeva grupa pojedinaca čiji identitet je definisan zajedničkom religijom, vjerovanjima, doktrinama, praktikovanjem ili ritualima.

    Obično su ljudi rođeni u ove četiri grupe. Ove četiri grupe imaju zajedničke karakteristike po kojima su pojedinci najčešće rođenjem u grupi. Dok neki pojedinci mogu promijeniti nacionalnost, ili religiju ili čak usvojiti novi kulturni, etnički ili rasni identitet – obično ljudi ne mogu birati identitet grupe. U genocidu, ljudi su meta za uništenje ne zbog toga što su nešto uradili, nego zbog onoga ko su i šta su.

    Grupni identitet je često izforsiran od strane počinilaca. Počinioci genocida učestalo prave grupne kategorije opasnijim ili kreiraju nove definicije i grupni identitet nameću pojedincu bez obzira kakav je njegov lični izbor tog pojedinca.

    Značajni termini:

    Zločin genocida ima dva elementa: namjeru i akciju. Namjera može biti dokazana direktno kroz izjave ili narečenja, ali češče, mora biti zaključena po sistematskom i koordiniranom djelovanju..

    Namjera je različita od motiva. Šta god da je motiv za zločin (oduzimanje zemljišta, nacionalna sigurnost, teritorijalni integritet, itd.) ako počinioci počine djelo s namjerom da unište grupu, čak i dio grupe, TO JE GENOCID.

    Fraza „potpuno ili djelimično“ je važna. Počinioci ne moraju imati namjeru da unište cijelu grupu.i uništenje samo jednog dijela grupe (takvog kao što su njeni obrazovani pripadnici ili pripadnici koji žive u istoj regiji) je također genocid. Mnogi odgovorni zahtijevaju namjeru da se uništi priličan broj pripadnika grupe – masovno ubistvo. Ali pojedinac zločinac može biti kriv za genocid čak i ako ubije samo jednu osobu, sve dok zna da učestvuje u VELIKOM PLANU za uništenje grupe.

    član II Konvencije je uključen bez izmjena u Rimskom statutu Međunarodnog suda za zločine kao član 6 i također i u Statutima Međunarodnih sudova za ratne zločine za Ruandu i bivšu Jugoslaviju.

    – – –

    Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju genocida

    Izraz genocid je prvi put upotrijebio jevrejski advokat u Poljskoj Rafael Lemkin 1943. na osnovu grčke riječi „genos“ (rasa, pleme) i latinske riječi „cide“ (ubiti). Ujedinjene nacije po Međunarodnom zakonu iz 1951. godine, genocid smatraju zločinom.

    Home | Genocide? | Law | Prevention | Punishment | Education | Action | About Us 
      Global News Monitor | Americas | Europe | Africa | Asia-PacificPrevent Genocide International

    [email protected]

     

    član II opisuje dva elementa zločina genocida:

    1) mentalni element , znači „namjera da potpuno ili djelimično uništi nacionalna, etnička, rasna ili religiozna grupa kao takva, i

    2) fizički element koji uključuje pet djela opisanih u sekcijama, a, b , c , d i e. Zločin mora uključivati oba elementa da bi se zvao „genocid“.

    član III opisan sa pet kažnjivih oblika zločina genocida: genocid, konspiracija, podsticaj, pokušaj i saučesništvo.

    Dijelovi Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju genocida

    „član II: U ovoj konvenciji genocid znači bilo koji od ovih djela izvršenih za namjerom da se potpuno ili djelimično uništi nacionalna, etnička, rasna ili religiozna grupa, kao takva:

    (a) Ubijanje pripadnika grupe (određenog naroda);
    (b) Uzrokovanje teških tjelesnih i mentalnih povreda pripadnicima grupe;
    (c) Namjerno podvrgavanje grupe takvim životnim uslovima koji prouzrokuju njeno potpuno ili djelimično uništenje;
    (d) Uspostavljajuči mjere s namjerom spriječavanja rađanja u okviru grupe;
    (e) Prinudno premještanje djece iz jedne u drugu grupu.

    član III:

    (a) Genocid;
    (b) Plan za izvršenje genocida;
    (c) Direktno i javno podsticanje na izvršenje genocida
    (d) Pokušaj genocida;
    (e) Saučesništvo u genocidu.“

    Diskusija:

    Zločin je planirati ili podsticati na genocid, čak i prije nego što ubijanje počne ili pomagati izvršenje genocida: Djela zločina uključuju planiranje, direktno i javno podsticanje, pokušaj izvršenja genocida i saučesništvo u genocidu.

    Kažnjiva djela Slijedeće su genocidna djela ako su počinjena kao dio politike da se uništi postojanje grupe (naroda):

    Ubijanje pripadnika grupe uključuje direktna ubistva i djela koja izazivaju smrt.

    Uzrokovanje teških tjelesnih ili mentalnih povreda uključuje izazivajuči traumu pripadnika grupe kroz široko rašireno mučenje, silovanje, seksualno nasilje, prinudjivanje na konzumiranje droge i sakaćenje.

    Namjerno podvrgavanje grupe takvim životnim uslovima računajući da će uzrokovati uništenje tog naroda uključuje namjerno uskraćivanje izvora potrebnih za fizički opstanak grupe takvih kao što je čista voda, hrana, odjeća, stambeni prostor ili medicinske usluge. Uskraćivanje onoga što život znači može biti kroz oduzimanje žetve, blokiranja isporuke hrane, zatvaranja u logore, prinudno raseljavanje ili protjerivanje. ili

    Spriječavanje rađanja uključuje nasilnu sterilizaciju, nasilni prekid trudnoće, zabranu brakova, dugotrajna odvojenost muškaraca i žena s namjerom spriječavanja rađanja.

    Nasilno premještanje djece može biti direktnim prisiljavanjem ili zbog straha od nasilja, zatvaranja, psihološkog maltretiranja ili drugih vidova mučenja. Konvencija o pravima dijeteta definiše djecom osobe ispod 18 godina.

    Genocidna djela ne moraju ubiti ili uzrokovati smrt pripadnika grupe. Uzrokujući teške tjelesne i mentalne povrede, spriječavanje rađanja i premještanje djece su djela genocida učinjena kao dio politike da se uništi postojanje grupe.

    Zaštićene grupe:

    Zakon štiti četiri grupe – nacionalne, etničke, rasne ili religiozne grupe.

    Pod nacionalnom grupom se podrazumijeva grupa pojedinaca čiji identitet je definisan zajedničkom državnošću.

    Pod etničkom grupom se podrazumijeva grupa pojedinaca čiji identitet je definisan zajedničkim kulturnim tradicijama, jezikom ili nasliječem.

    Pod rasnom grupom se podrazumijeva grupa pojedinaca čiji identitet je definisan fizičkim karakteristikama.

    Pod religioznom grupom se podrazumijeva grupa pojedinaca čiji identitet je definisan zajedničkom religijom, vjerovanjima, doktrinama, praktikovanjem ili ritualima.

    Obično su ljudi rođeni u ove četiri grupe. Ove četiri grupe imaju zajedničke karakteristike po kojima su pojedinci najčešće rođenjem u grupi. Dok neki pojedinci mogu promijeniti nacionalnost, ili religiju ili čak usvojiti novi kulturni, etnički ili rasni identitet – obično ljudi ne mogu birati identitet grupe. U genocidu, ljudi su meta za uništenje ne zbog toga što su nešto uradili, nego zbog onoga ko su i šta su.

    Grupni identitet je često izforsiran od strane počinilaca. Počinioci genocida učestalo prave grupne kategorije opasnijim ili kreiraju nove definicije i grupni identitet nameću pojedincu bez obzira kakav je njegov lični izbor tog pojedinca.

    Značajni termini:

    Zločin genocida ima dva elementa: namjeru i akciju. Namjera može biti dokazana direktno kroz izjave ili narečenja, ali češče, mora biti zaključena po sistematskom i koordiniranom djelovanju..

    Namjera je različita od motiva. Šta god da je motiv za zločin (oduzimanje zemljišta, nacionalna sigurnost, teritorijalni integritet, itd.) ako počinioci počine djelo s namjerom da unište grupu, čak i dio grupe, TO JE GENOCID.

    Fraza „potpuno ili djelimično“ je važna. Počinioci ne moraju imati namjeru da unište cijelu grupu.i uništenje samo jednog dijela grupe (takvog kao što su njeni obrazovani pripadnici ili pripadnici koji žive u istoj regiji) je također genocid. Mnogi odgovorni zahtijevaju namjeru da se uništi priličan broj pripadnika grupe – masovno ubistvo. Ali pojedinac zločinac može biti kriv za genocid čak i ako ubije samo jednu osobu, sve dok zna da učestvuje u VELIKOM PLANU za uništenje grupe.

    član II Konvencije je uključen bez izmjena u Rimskom statutu Međunarodnog suda za zločine kao član 6 i također i u Statutima Međunarodnih sudova za ratne zločine za Ruandu i bivšu Jugoslaviju.

    – – –

    Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju genocida

    Izraz genocid je prvi put upotrijebio jevrejski advokat u Poljskoj Rafael Lemkin 1943. na osnovu grčke riječi „genos“ (rasa, pleme) i latinske riječi „cide“ (ubiti). Ujedinjene nacije po Međunarodnom zakonu iz 1951. godine, genocid smatraju zločinom.

    Home | Genocide? | Law | Prevention | Punishment | Education | Action | About Us 
      Global News Monitor | Americas | Europe | Africa | Asia-PacificPrevent Genocide International

    [email protected]

     

    Genocid (lat. genus = narod, occidere = ubiti) je najekstremniji – po žestini najdrastičniji, po metodima često najbrutalniji, a po posljedicama najpogubniji – vid „rasne“ diskriminacije. Ovo „narodomorstvo“ (tj. „zločin genocida“) je, dakle, najteža krajnost „zločina protiv čovječnosti“ – usmjerena na istrebljenje i uništavanje cijelih „rasnih“, etničkih, nacionalnih, religijskih i drugih skupina. Uporedo sa biološkim iskorjenjivanjem grupne žrtve, brišu se i prepoznatljivi tragovi njene materijalne i duhovne kulture („kulturocid“), tj. uništava se njeno sveukupno bioantropološko i socioantropološko biće.[1]

  10. Kome nije jasno šta je genocid,nek pročita.Genocid je bio i u Trebinju,Foči,Banja Luci,Prijedoru,Bijelljini ,janji ,Višegradu i da ne nabrajam više.A tačno je da nisu svi srbi genocidni.Tadašnji vojni i politički vrh.Vrijeme je zakatarze.

  11. Ne nalazi tekst na plodno tlo. Javile su se žrtve propagande te vladajuće garniture koje misle da Srbi nikad nikom ništa nažao nisu učinili niti je tako nešto zamislivo, jer su Srbi nebeski narod.

Ostavite komentar


Reakcije

Naslovna strana

Naslovna strana za 16. jul 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Marko Nastić, di džej

Tokom svih ovih godina čitajući Danas naučio sam šta predstavlja nezavisno novinarstvo i koliko je to danas veoma retko.